Vlasnici zagrebačke Zračne luke još uvijek nisu donijeli odluku kojim modelom će se financirati izgradnja novog terminala na aerodromu Pleso vrijednog 212 milijuna eura. Prije nekoliko mjeseci državni vrh predvođen premijerom Ivo Sanaderom zajedno s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem dogovorio je da se krene u projekt, ali model izgradnje nije dogovoren. Direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković preferira samofinanciranje bankovnim kreditima, što je vlasnicima Plesa prihvatljivo pod uvjetom da uistinu funkcionira, odnosno da Zračna luka sama vraća kreditne rate. Ako se pokaže da aerodrom ne može izdržati tako veliki financijski teret, u posao bi se uključila država i grad ili pak privatni investitor.

“Low-cost“ terminal
Matković je izjavio da će natječaj za gradnju novog terminala, za čije su financiranje banke pokazale interes, biti raspisan za dva i pol mjeseca, dok bi radovi potrajali do 2012. godine, kada bi novi terminal poslužio uspješnijoj organizaciji Europskog prvenstva u nogometu, za koji Hrvatska kandidira zajedno s Mađarskom. Postojećim terminalom, na kojem je nedavno obnovljen dio za međunarodni promet, nakon 2012. predviđeno je da se služe low-cost kompanije koje pokazuju sve veći interes za Zagreb. Matković se nada da će osim terminala biti izgrađena i druga pista, budući da postojeća zbog, kako kaže Matković, meteoroloških nepogoda i mogućih udesa neće zadovoljavati u uvjetima većeg broja putnika i letova. Međutim, državni tajnik za promet Dražen Breglec rekao je da postojeća pista može zadovoljiti potrebe zagrebačkog aerodroma još cijeli niz godina, s obzirom da je jedna pista dovoljna za deset milijuna putnika. Prošle godine kroz Pleso je prošlo 1,55 milijuna putnika, a ove se godine očekuje deset posto više. Godine 2012. Matković se nada da će zagrebački aerodorom koristiti 3,3 milijuna putnika. Za razliku od zagrebačkog aerodoma koji će u privatizaciju tek nakon što bude temeljito preuređen, zračna luka u Pragu Ruzyne pretvorila se u dioničko društvo s namjerom da se privatizira u drugoj polovini iduće godine, čemu se resorni ministri u češkoj Vladi protive s obzirom da Ruzyne postiže više nego dobar poslovni rezultat s 10,8 milijuna putnika i 49 milijuna eura neto dobiti. Obnovljen je terminal ove godine, a u planu za sljedeću je izgradnja nove pista koja bi koštala 246 milijuna eura. U Portugalu pak razmatraju izravnu prodaju svih sedam tamošnjih aerodroma okupljenih u zajedničku tvrtku Aeroportas de Portugal nakon što su bankarskih savjetnika doznali da će tako zaraditi više novca nego izlistavanjem dionica na burzi. Prema predviđanjima, od prodaje aerodroma Portugal bi zaradio čak 2 milijarde dolara, a zanimanje je pokazala australijska tvrtka za ulaganja u infrastruktruru Australia’s Macquarie.

Oštra konkurencija
Aerodromi u regiji ubrzano se obnavljaju. Investira se veliki novac samo s jednim ciljem da baš njihova zračna luka postane broj jedan u regiji. S obzirom na sve kvalitetniju konkurenciju, činjenica je da Plesu ne ostaje previše vremena da se nametne kao glavni regionalni igrač. Beogradski aerodrom je već privatizirao dio namijenjen cargu, a radovi nakon što je obnovljen terminal ne prestaju. Slično je i u Ljubljani gdje su započeli s gradnjom novog terminala koji bi trebao biti gotov do 2010. godine. Projekt košta 40 milijuna eura. Uz to, aerodromi bilježe sve bolje rezultate – na beogradski aerodrom Nikola Tesla u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 21 posto više prometa zrakoplova i 12 posto više putnika u odnosu na godinu ranije. Ostvarena je dobit veća od dva milijuna eura što je nekoliko puta više nego lani. Pleso je u istom razdoblju imalo 9 posto više putnika.

Srbija prodaje osam vojnih aerodroma

Ministarstvo obrane Srbije objavilo je da prodaje osam vojnih aerodroma. Prodaju se aerodromi u Lisičijem Jarku kod Beograda, Bojniku, Kovinu, Leskovcu, Sjenici, Glibovcu kod Smederevske Palanke, Trsteniku i Ečkoj kod Zrenjanina, a na prodaju će biti i dijelovi vojnih aerodroma u Nišu, Pančevu, Somboru i Ponikvama kod Užica. Od aerodroma koji se prodaju, najveći je po površini aerodrom u Kovinu koji ima 508 hektara i 44 objekta površine 17.000 kvadratnih metara. Aerodrom u Sjenici zauzima 151,5 hektar i ima 26 objekata, površine 6000 kvadratnih metara.