Agencija za inozemna ulaganja i promociju izvoza SIEPA je od 2006. godine dosad u Srbiji uložila 252 milijuna eura poticajnih sredstva u realizaciji 222 projekata, vrijednost kojih je 1,4 milijardu eura. Prema riječima Filipa Kuntića, savjetnika za inozemna ulaganja, stimulacijom inozemnih  i domaćih tvrtki da otvaraju tvrtke u Srbiji otvoreno je 44 tisuće radnih mjesta.

Subvencije se odobravaju prema tri kriterija ovisno u kojim dijelovima zemlje se osnivaju tvrtke. Njaviše, 10 tusuća eura po novo otvorenom radnom mjestu dobija se u nerazvijenim općinama, a najmanje (2.000 eura) u razvijenim krajevima. Poticaje dobijaju tvrtke koje zaposle najmanje 50 radnika i ulože vlastitih milijuna eura.

Najviše izvoze automobile

SIEPA prilikom odobravanja subvencija ocjenjuje investitore na temelju njihovih referenci, održivosti investicija, uvođenja nove tehnologije, te učinkovitosti investicija na izvoz. Zahvaljući tome srpski izvoz je u porastu i prva dva ovogodišnja mjeseca uvećan je za 33 posto. U izvozu je najviše zastupljen plasman automobila.

Mnoge tvrtke su nakon osnivanja jednog poduzeća, koristeći pogodnosti od subvencija, nastavile s otvaranjem novih. Tako južnokorejska „Yura“ ima tri, a slovenačko „Gorenje“ čak četiri poduzeća.

Mrki pogled Europske unije

Na politiku privlačenja investitora davanjem subvencija u EU se ne gleda pozitivno, pa je tako zatraženo da se objasni poticaj Fiatu s 15 milijuna eura, koje je poslovodstvo iskoristilo za snižavanje cijene automobilu proizvedenom u Kragujevcu. Vlada se pravda da je poticaj dala za otvaranje novih radnih mjesta, što je Fiat i učinio uvođenjem treće smjene i zapošljavanjem 1.400 radnika.

I pored prigovora iz Bruxellesa vlada je odlučna nastaviti s dosadašnjom praksom da poticajima ulaganje investitora učini primamljivim, jer na taj način ublažava golemu nezaposlenost.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života