Hrvatsku do 2020. godine očekuje značajno raslojavanje društva na ekstremno bogate i ekstremno siromašne, nastavak monopolizacije niza tržišta, dolazak tehnoloških inovacija koje će ugasiti novih stotinjak tisuća radnih mjesta, nastavak porezne i zakonske nepredvidivosti koje tjeraju investitore, te snažan pritisak konkurencije iz EU dok u isto vrijeme propada domaće gospodarstvo, dio je pesimistične slike koju su iznijeli poduzetnici, sudionici okruglog stola održanog jučer u okviru projekta Poslovnog dnevnika "Hrvatska 2020: Strategija rasta u europskom okruženju".

No, scenarij ne mora biti do kraja crn, napominje Sven Marušić, osnivač prve domaće konzultantske kuće za cloud poslovanje InfoCumulus, te bivši direktor IT-a u Hrvatskom telekomu. "Danas kad pričamo o budućnosti Hrvatske u 2020. i digitalnom društvu najviše pričamo o startupima, novim inovativnim tehnološkim tvrtkama koje ciljaju na izvoz i, iskreno, to je najbolje što nam se moglo dogoditi, no ne smijemo zaboraviti realni sektor jer on je nužna protuteža startupima", ističe Marušić.Hrvoje Bujas, član Upravnog odbora Udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx i osnivač startupova Crno jaje i GoHome, dodaje da se u posljednje dvije godine na toj sceni vide pomaci. Navodi da prije tri godine na sto studenata, kojima bi predavao o startupima i izvozu softvera, nije mogao naći nijednoga koji je znao što su pitch, startup i poslovni anđeli. "Danas ih većina zna o čemu govorim, znaju mnogo o venture capital fondovima, a jedna studentica koja me je prije tri godine molila da je negdje preporučim za posao, nedavno mi je držala pitch za svoj projekt za koji traži investitora", kaže Bujas.

Hrvoje Prpić, prvi hrvatski poslovni anđeo i suosnivač CRANE-a navodi da napokon imamo generacije studenata koji shvaćaju kakva će biti budućnost i da su oni ti koji će je morati aktivno mijenjati."Više nije cilj odgajati generacije studenata koji će raditi u korporacijama već one koji će barem pokušati napraviti nešto svoje i originalno kao što su to već odavno naučili Talijani, koji imaju jedan značajan, a nama nevidljiv dio gospodarstva, odnosno nebrojeno mnogo malih poduzeća koja zahvaljujući inovativnosti i kreativnosti uspijevaju prodati, primjerice,  košulje koje koštaju sto puta više od nominalne cijene", kaže Prpić.Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta dodaje da budućnost koja se gradi kroz startupe otvara i niz problema. Navodi da je Metronet 2004. godine pokrenut kao startup i nakon toga je iz njega izniknulo još nekoliko novih startupa."No, kao startup u Hrvatskoj imamo jako mnogo loših iskustava i iako je u redu da se svaki pojedinac bori za sebe, ipak ne može se očekivati blistavi boljitak dok se i država sama iznutra ne promijeni, a u javnosti ne počne stvarati pozitivnija klima ", kaže Lukač.Jozo Džakula, direktor informatike u Konzumu, naglašava da oni već danas rade s dvadesetak hrvatskih IT tvrtki na raznim projektima i da Agrokor kao hrvatska multinacionalka takvu suradnju smatra ne samo poslovnom prilikom već i dijelom društveno odgovornog poslovanja.

Navodi da rade na nizu od omnichannel komunikacije, do povezivanja virtualnog i fizičkog svijeta i interneta stvari."Uskoro planiramo realizirati projekt u suradnji s jednim domaćim startupom, koji ako se pokaže uspješan, možemo primijeniti i na drugim tržištima gdje poslujemo, te to vidimo kao mogućnost podupiranja izvoza", pojašnjava Džakula.Boris Drilo, operativni direktor strategije u Hrvatskom telekomu, tvrdi da je ICT danas među najkonkuretnijim sektorima u Hrvatskoj. Upravo stoga HT planira prema smjernicama Deutsche telekoma otvoriti nove izvozne prilike za hrvatske startupe."DT je prije dvije godine pokrenuo Innovation Hub projekt koji će i hrvatskim startupima pružiti pristup izvoznoj infrastrukturi preko koje mogu ostvariti svoj rast", zaključuje Drilo.