Do ciljanog smanjenja deficita državnog proračuna na tri posto BDP-a ili 10,2 milijarde kuna Vlada je došla smanjenjem izvornog plana prihoda za 254 milijuna kuna i rezanjem rashoda za 874 milijuna.

Proračunski je deficit tako smanjila za 620 milijuna ili 0,2 posto BDP-a. Konsolidirani deficit, pak, smanjila je za 0,5 posto BDP-a, na 3,4 posto. U apsolutnim iznosima manjak općeg proračuna smanjen je za 1,7 milijardi, na 11,5 milijardi. Čak 1,1 milijardu kuna ili dvije trećine smanjenja namjerava se postići odgodama ulaganja Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta. S krovnim brojkama, a pogotovo s onim što stoji iza njih, od ekonomista će Vlada za rebalans teško dobiti priznanje. "Smanjenje proračunskog manjka za 0,2 posto BDP-a zvuči kao šala. Za te se iznose ne radi rebalans", kaže bivša ministrica financija Martina Dalić. Umjesto seciranja niza stavki koje su novim planom korigirane naviše ili naniže, glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević primjećuje tek da je indikativno da čak dvije milijarde kuna pozitivnih efekata u smislu razine proračunskog deficita proizlazi iz stavki "ostalih prihoda" (1,14 milijardi povećanja) i "ostalih rashoda" (892 milijuna kuna smanjenja). To je, kaže, samo potvrda da ovaj rebalans suštinski ništa ne mijenja i da je to mahom "računovodstveno gimnasticiranje". U tu kategoriju mogao bi se svrstati i manevar na prihodnoj strani kojim se osigurava 627 milijuna kuna.

Toliko bi, naime, Hrvatskoj agenciji za naftne derivate (HANDA) koja je lani uključena u proračun trebala uplatiti Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) koja bi se trebala zadužiti i tim novcem od Hande kupiti udjel u Janafu. U prvotnom planu nije bilo ucrtano ni 380 milijuna kuna iz dobiti središnje banke, a Vlada se domislila još 250 milijuna kuna osigurati tako što će od Ine tražiti da se pola od 1,1 milijardu kuna dobiti isplati dioničarima. Bez tih 1,25 milijardi od AUDIO-a, HNB-a i Ine prihodi bi se smanjili 1,5 milijardi. Samo od poreza računa se na gotovo milijardu manje nego u prvotnom planu, s tim da će vrlo vjerojatno pad poreznih prihoda biti veći. Na rashodnoj strani rebalans je više novca donio samo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (+40 milijuna kuna), a najviše se rezao proračun Ministarstva gospodarstva (-270 mil. kuna). Izdaci za plaće i mirovine, kako je već ranije najavljeno, nisu se dirali.