Cipar je u četvrtak isključio mogućnost uvođenja poreza na štednju i umjesto toga planira osnovati investicijski fond kako bi prikupio nekoliko milijardi eura potrebnih za spašavanje zemlje od stečaja, kazali su ciparski dužnosnici. Europska unija i MMF odobrili su u subotu Cipru pomoć od 10 milijarda eura, ali su kao uvjet postavili oporezivanje štednje u ciparskim bankama u iznosu do 10 posto, čime bi se trebalo prikupiti 5,8 milijarda eura.

Cipru treba ukupno 17,5 milijarda eura, što odgovara njegovu BDP-u. Pomoć od deset milijarda eura smatra se najvišim iznosom koji Cipar može vratiti. Ciparski parlament odbacio je u utorak prijedlog zakona o oporezivanju štednje, strahujući od bijega kapitala i gubitka međunarodnog ugleda. Porez bi jako pogodio bogate Ruse koji u ciparskim bankama drže više milijardi eura.

"Pitanje poreza nije bilo na stolu", rekao je predsjednik ciparskog parlamenta Yiannakis Omirou, nakon sastanka predsjednika države Nicosa Anastasiadesa s čelnicima ciparskih političkih stranaka o "planu B" za spas zemlje od stečaja. Glasnogovornik vlade Christos Stylianides rekao je da Cipar namjerava osnovati investicijski fond. "Postignut je konsenzus i donesena je jednoglasna odluka da se osnuje investicijski fond solidarnosti. Tehničke i pravne aspekte prijedloga trenutačno razmatraju pravne službe Republike", rekao je, po priopćenju. Pojedinosti plana, odnosno koliko bi se novca time moglo prikupiti, nisu poznate.

"Prijedlog zakona sada je u pripremi (…) i bit će predstavljen vladi danas u 18 sati (16.00 GMT)", dodao je. Bude li prijedlog prihvaćen, bit će upućen parlamentu "ovog poslijepodneva", rekao je Averof Neophytou, privremeni predsjednik stranke Disy predsjednika Nicosa Anastasiadesa. Istaknuo je da prijedlog zakona koji će biti upućen parlamentu "neće uključivati porez na štednju". Europska središnja banka (ECB) dala je Cipru rok do ponedjeljka da s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dogovori plan za rješavanje krize, zaprijetivši da će u protivnom zabraniti hitne kredite za ciparske banke.

ECB igra ključnu ulogu u aktualnoj situaciji jer kontrolira opskrbu ciparskih banaka novcem, bez kojeg napuhani financijski sektor otočne zemlje ne bi mogao funkcionirati. Ciparske vlasti trebaju do utorka, uz alternativni plan za oporezivanje štednje, uvesti i blokadu kapitala položenog u svojim bankama na dulji vremenski period te pripremiti spajanje dviju najvećih banaka u poteškoćama, rekao je jedan europski izvor. Strahuje se da bi iz ciparskih banaka, čim se ponovno otvore, moglo biti povučeno sedam milijardi eura ili čak i više.