Iako je ministar financija u pohodu zaduživanja kojim bi se trebao pokriti proračunski manjak, a neki će reći i možda upravo zato što je u toj misiji, za današnju sjednicu Vlade najavljeno je predstavljanje prijedlog rebalansa o kojemu je jučer raspravljao uži kabinet.

Bit će to rijetko 'brzi' rebalans, no analitičari su mahom uvjereni da on neće biti i jedini u ovoj godini. "Pred lokalne izbore nije baš realno očekivati "pravi" rebalans. Stoga je izglednije da ovaj treba poslužiti u aktualnoj prodaji obveznica", kaže jedan od njih. Još jedna korekcija očekuje se, među ostalim, jer se Vladina projekcija rasta BDP-a i nakon 'prizemljenja' sa 1,8 na 0,7 posto smatra preoptimističnom. Većina prognoza danas se vrti oko minus 0,5 posto, a i uz njih se mahom ističu izraženiji rizici da pad bude i nešto dublji, a ne manji. Uz to, Državni zavod za statistiku jučer je objavio konačne podatke o BDP-u za 2010, kojim je ranija procjena revidirana naniže za 3 milijarde kuna (sa 326,9 na na 323,8 milijardi kuna). To pak smanjuje i veličinu BDP-a u kasnijem razdobljima i znači da svi pokazatelji koji se referiraju na nominalni BDP (od deficita do javnog duga) potezom pera rastu za gotovo 1 postotni bod BDP-a.

Ta revizija neće biti ukalkulirana u računice u skorom rebalansu, ali to i nije presudno za sumnje da će on izdržati do kraja godine. One su usmjerene na to da će pad prihoda državnog proračuna biti veći od približno milijardu kuna, koliko sugerira već Vladina korekcija očekivanog rasta kao pretpostavka za proračunske računice. Već ranije ministar Slavko Linić dao je grubi okvir, prema kojemu se kod proračuna središnje države manjak namjerava smanjiti sa 3,1 na 3 posto BDP-a, što znači 300-injak milijuna kuna. Uz pad prihoda od milijardu kuna to zahtijeva oko 1,3 milijarde kuna ušteda u odnosu na prvotno planirane rashode u iznosu 124,5 milijardi. Istodobno, na razini proračuna opće države (uključujući izvanproračunske fondove i lokalnu državu) ministar Linić najavio je smanjenje deficita za 0,3 postotna boda BDP-a ili 900-950 milijuna kuna. Da bi se to ostvarilo, konsolidirane rashode treba smanjiti za približno dvije milijarde kuna.

U reduciranju izdataka najviše će se rezati planirane investicije, i to većim dijelom one izvanproračunskih fondova, nagovijestili su iz Vlade. Tako će manje ulaganja biti u Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama, a kad su posrijedi investicije iz proračuna, o tome što će se žrtvovati zasad se očitovao samo  ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Njegovo ministarstvo ostat će kraće za 70-ak milijuna kuna namijenjenih ulaganju u fondove za gospodarsku suradnju za koje se prvotno predviđalo oko 380 milijuna. Uz to, proračunski izdaci za investicije smanjit će se i po osnovi sudjelovanja države u projektima koji se (su)financiranju iz EU fondova. U većini ministarstava po sitno će se dodatno ugristi na materijalnim troškovima, iako je to područje već gotovo svedeno na održavanje hladnog pogona.

U središnjem proračunu određeno smanjenje izdataka u 2013. donosi i rastezanje (inače povećanih) rashoda za restruktuiranje brogogradnje na pet godina, dok se kod poljoprivrede tek treba vidjeti hoće li se, odnosno kako će se na izdatke tog resora odraziti najavljena namirenja vaučerima. Zasad je nepoznanica i račun financiranja, uključujući i stavku zaduživanja kroz prodaju obveznica koja je u tijeku. Kad je pak riječ o financiranju i javnom dugu, rebalans i prateća obrazloženja trebao bi dati i odgovor na pitanje računa li se u 2013. s prihodom od monetizacije autocesta.