Prema više izvora bliskih poslovanju Gorenja, uprava kompanije s dioničarima usklađuje plan prema kojem će na sljedećoj skupštini odlučivati o pedesetpostotnoj dokapitalizaciji, piše ljubljanski dnevnik Finance. Iako nije posve jasno hoće li plan dokapitalizacije isključivati prioritetno pravo postojećih dioničara, ali se vjeruje kako tomu neće biti tako. U Gorenju su, prema neslužbenim informacijama, u igri dva ili više modela dokapitalizacije. Dokapitalizaciju je nadzorni odbor na čelu s Jožom Zagoženom podupro još pred dva tjedna, a u prvoj bi se fazi Gorenje dokapitaliziralo s 20 posto novog kapitala, a u drugoj bi se još značajnije povećao. Međutim, skupština još nije sazvana. S institutom odobrenog kapitala uprava bi za sljedećih nekoliko godina omogućila još nekoliko novih dokapitalizacija i to bez skupštine dioničara, samo uz suglasnost nadzornog odbora. Kao što je poznato od ranije, uprava Gorenja želi novi kapital zbog postizanja bolje kapitalne adekvatnosti, kao i novih preuzimanja tj. kapitalnih povezivanja. U novijoj slovenskoj povijesti je odobreni kapital poznat i kao obrambeni štit pred preuzimanjem. Poznato je da se za ulazak u Gorenje zanima Europska banka za obnovu i razvoj, koja, prema neslužbenim informacijama, o tome pregovara i s KD-om, koji posjeduje više od 26 posto dionica Gorenja. Direktor EBRD-a za Češku, Slovačku, Mađarsku i Sloveniju Francois Lecavalier potvrdio je da bi ta banka vrlo rado poduprla širenje Gorenja na stranim tržištima, a podupire i namjeru slovenske vlade da smanji svoj utjecaj na poduzeća. Prva bi dokapitalizacija u visini deset posto Gorenju, ukoliko uspije ulagačima dionice prodati po prosječnoj tržišnoj cijeni iz protekla tri mjeseca, trebala donijeti 6,7 milijardi tolara novog kapitala. Ukoliko Gorenje poveća poslovne i financijske obveze toliko da sastav kapitala ostane jednak kao prije dokapitalizacije, sredstva Gorenja mogla bi se povećati za 26,5 milijardi tolara (110,5 milijuna eura). Sljedeća dokapitalizacija u visini 40 posto sadašnjeg kapitala bi pri istim uvjetima priskrbila Gorenju dodatnih 26,8 milijardi tolara, s kojima bi se obveze povećale za 45,6 milijardi tolara (190,3 milijuna eura). Dokapitalizacija bi s razmjernim povećanjem obveza kompaniji dala na raspolaganje 98,9 milijardi tolara, odnosno 412,7 milijuna eura.