Dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, na kraju studenog iznosio je 174,1 mlrd. kuna vidljivo je iz posljednjih podataka HNB-a, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na kraj listopada dug središnje države nije se značajnije mijenjao, odnosno niži je za tek 77,5 mil. kuna. Pri tome je dug RH iznosio 165,3 mlrd. kuna (216 mil kuna manje nego na kraju listopada).

U razdoblju od siječnja do studenog 2012. dug središnje države porastao je za 20,2 mlrd. kuna ili 13,1 posto, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 mlrd. kuna na 62,8 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 9,9 mlrd. kuna na 111,4 mlrd. kuna. Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura (u srpnju), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju.

Ukupna jamstva RH u studenom su se smanjila za 138 mil. kuna u odnosu na mjesec ranije, te su iznosila 55 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,6 mlrd. kuna, a domaća za 2,3 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države, zaključuju iz RBA.