Uvede li Cipar porez na depozite koji od njega zahtijeva Europska unija u zamjenu za paket pomoći vrijedan 10 milijardi eura, iz tamošnjih banaka u samo nekoliko dana moglo bi pobjeći najmanje deset posto depozita. Procjena je to guvernera ciparske središnje banke koja stiže uoči neizvjesnog glasanja u parlamentu. "Ako takav prijedlog bude usvojen, svjedočit ćemo odljevu depozita za najmanje 10 posto u samo prvih nekoliko dana", rekao je guverner Panikos Demetriades parlamentarnom odboru za financije.

Dramatičan dug
Kasno poslijepodne parlament bi trebao glasati o zakonu prema kojem bi depoziti manji od 20.000 eura bili izuzeti. Ciparska središnja banka, kao i Europska središnja banka, radije bi da zaživi prijedlog koji će sve depozite ispod 100.000 eura osloboditi od plaćanja poreza, a time su se kasno u ponedjeljak složili i europski ministri financija. Prođe li zakon Cipar neće prikupiti 5,8 milijardi eura koliko od njega traži Europska unija. Vladin prijedlog zakona ne predviđa kako će se namaknuti novac koji nedostaje, a čelnici Unije odbacili su mogućnost da poveća paket pomoći jer bi to dramatično povećalo ciparski dug. Izmijenjeni zakonski prijedlog, piše Reuters, predviđa da bi depoziti manji od 20.000 eura bili oslobođeni plaćanja poreza.

Depoziti između 20.000 i 100.000 eura oporezovali bi se po 6,75 posto, a one iznad te visine porez bi zahvatio po stopi od 9,9 posto. Odobravajući paket pomoći Cipru čelnici Europske unije zatražili su da u spašavanju financijskog sektora sudjeluje i štednja u tamošnjim bankama. Zahvaljujući reputaciji porezne oaze, u ciparski financijski sustav slijevali su se depoziti iz čitavog svijeta. Ukupna bilanca tamošnjih banaka osam puta veća je od BDP-a, dok je primjerice u Hrvatskoj oko 20 posto veća, u Sloveniji oko 30 posto. Velik dio depozita je spekulativni kapital sklonjen iz matičnih zemalja kako bi izbjegao oporezivanje pa je razumljivo zašto Europskoj uniji nedostaje entuzijazma spašavati posrnule banke.

Nužna stabilizacija
Unatoč nevoljkosti čelnicima Unije u cilju je stabilizirati Cipar jer bi njegov bankrot ponovno rasplamsao dužničku krizu. Stručnjaci se, međutim, ne slažu s oporezivanjem štednje u bankama. Smatraju da se time stvara opasan presedan na tržištu koji će donijeti više štete nego koristi.