Na sastanku udruge "Korridor 10 Plus", na kojem su danas u Zagrebu sudjelovali predstavnici upravitelja željezničkom infrastrukturom i operateri putničkog i teretnog prijevoza iz Slovenije, Srbije i Hrvatske, analizirana je konkurencija na IV. koridoru te su razmijenjene informacije o ulaganjima na dionicama X. koridora u pojedinim zemljama.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić izvijestio je da je, pored riječkog prometnog pravca (koridor V.b) koridor X. drugi prioritetni smjer na kojem će se do 2020. godine uložiti oko dvije milijarde eura, priopćili su iz te tvrtke. To znači da će do kraja toga razdoblja dionica kroz Hrvatsku biti osposobljenja za brzine do 160 km na sat, da će cijela dionica biti dvokolosiječna, kolodvori produženi na 750 metara, bit će uvedeno daljinsko upravljanje i GSMR, odnosno sve ono što zahtijevaju parametri na paneuropskim koridorima. Neke dionice su već obnovljene (Vinkovci – Tovarnik), na dionici Okučani – Novska trenutačno se radi, a za sve ostale dionice X. koridora u tijeku su projektiranja kako bi se radovi mogli predložiti za financiranje iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a od 2015.

Direktor Željeznica Srbije Dragoljub Simonović izvijestio je kako se i na srpskim dionicama X. koridora planiraju velika ulaganja, a izvori financiranja bit će novac iz kredita EBRD-a i iz međudržavnih sporazuma sa Ruskom Federacijom. Direktor Infrastrukture u Slovenskim željeznicama Bojan Kekec naveo je kako Slovenske željeznice do 2020. u svoje pruge planiraju uložiti 1,4 milijarde eura, nakon čega će sve koridorske pruge u Sloveniji biti elektrificirane i dvokolosiječne te osposobljene za brzine do 160 km/h. U vezi IV. koridor naglašeno je da konkurencija nije samo na tom željezničkom i cestovnom pravcu, nego je sve izraženija i konkurencija brodskog kontejnerskog prijevoza između Turske i Trsta koja će se povećati 2015. nakon otvaranja tunela ispod Bospora koji će stvoriti direktnu željezničku vezu sa Bliskim istokom.

Posljednje tri godine teretni prijevoz na oba koridora raste, s time da glavnina tereta na X. koridoru završava u Sloveniji, dok dalje kroz Hrvatsku i Srbiju ide tek jedan direktni teretni vlak. Željeznice triju država, kako se navodi u priopćenju, zacrtale su si ciljeve da do 2015. godine skrate putovanje na X. koridoru sa sadašnjih pedesetak sati na 36 sati od Salzburga do Turske, da se skrati vrijeme carinskih formalnosti na granicama, poveća broj teretnih i putničkih vlakova i da se do 2015. između Zagreba i Beograda putuje pet sati, a između Zagreba i Ljubljane 1,5 sat.

Također, slovenski i hrvatski putnički operateri dogovorili su da će, čim Hrvatska postane punopravna članica EU-a, početi razgovore o mogućnosti formiranja zajedničke nabave novih vlakova koja bi se financirala iz regionalnih fondova EU-a iz koji se može osigurati od 50 do 80 posto bespovratnih sredstava.