Nakon što je podvukao crtu pod poslovanjem Hrvatske narodne banke za prošlu godinu, guverner Boris Vujčić uplatit će 380,6 milijuna kuna u državni proračun, oko stotinu milijuna kuna manje nego prošle godine. Premda je ta financijska injekcija kap u moru deset milijardi kuna budžetskog deficita (nakon što se provede rebalans), ministru Slavku Liniću iznos će, primjerice, pokriti tri mjeseca naknada za nezaposlene. 

Stabilne pričuve
U prošloj godini HNB je iz poslovanja ostvario 475,8 milijuna kuna viška prihoda nad rashodima. Sukladno zakonu dio tog novca raspoređuje se u opće pričuve središnje banke, ove godine to je 95 milijuna kuna, dok u proračun ide preostali iznos. S Trga burze u državnu blagajnu gotovo svake godine uplati se nekoliko stotina milijuna kuna; od 2000. do danas iznos je premašio četiri milijarde kuna. Najveća donacija od 1,34 milijarde kuna bila je 2009., nakon što je iz prethodne godine dobit bila gotovo 3,4 milijarde kuna zahvaljujući pretkriznom 'bumu' na financijskim tržištima. S druge strane, bilo je i godina poput 2010. u kojima je središnja banka poslovala s minusom pa su izostale i uplate prema proračunu. Središnja banka i Savjet zadovoljni su ostvarenim rezultat iz prošle godine. "U okolnostima izrazite volatilnosti i neizvjesnosti na svjetskim financijskim tržištima HNB je opravdano povećanu pozornost pridavao sigurnosti i likvidnosti ulaganja. Uz to, u okružju vrlo niskih kamata na depozite i nepovoljnih, pa čak i negativnih prinosa na druge najsigurnije oblike ulaganja, središnja banka uspjela je ostvariti i vrlo dobar financijski rezultat", zaključio je Savjet HNB. Uz rezultate, Savjet je usvojio i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama koje su na kraju 2012. dosegnule 11,2 milijarde eura što je za oko 41 milijun eura više nego prije godinu dana.

Ignoriranje ministra
Članovi Savjeta HNB-a, međutim, već se nekoliko mjeseci nezadovoljni komunikacijom s Ministarstvom financija. "Suradnje fiskalne i monetarne politike gotovo i nema. Ministar Slavko Linić uopće ne dolazi na sjednice Savjeta, ali ni ne pošalje nekog zamjenika", kaže nam jedan dobro upućeni izvor iz HNB-a. "Vlada i HNB nisu se uvijek slagali, ali nikad se ignoriranje nije događalo u ovakvom obimu. Savjet treba raspravljati o novčanim i gospodarskim kretanjima, raditi projekcije, a mi o zaduženju države ili rebalansu čitamo iz novina što je apsolutno nedopustivo", zaključuje naš sugovornik.