EN DE

Traže veće poreze za strane tvrtke koje žele njihove mineralne resurse

Autor: Poslovni.hr/Hina
13. ožujak 2013. u 18:39
Podijeli članak —
Thinkstock

Aleqa Hammond vjerojatno će postati prva grenlandska premijerka nakon što je osvojila 42 posto glasova na parlamentarnim izborima.

 Aleqa Hammond vjerojatno će postati prva grenlandska premijerka nakon što je osvojila 42 posto glasova na parlamentarnim izborima zauzimajući se za veću kontrolu i oporezivanje stranih kompanija koje žele iskorištavati mineralne resurse tog danskog autonomnog teritorija, po službenim rezultatima izbora objavljenim u srijedu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Otvaranje zemlje s 57.000 stanovnika, površine četvrtine Sjedinjenih Država, stranim rudarskim kompanijama naišlo je na otpor tradicionalnog eskimskog stanovništva koje strahuje od kineskog utjecaja i onečišćenja okoliša.

 Aleqa Hammond vjerojatno će postati prva grenlandska premijerka nakon što je osvojila 42 posto glasova na parlamentarnim izborima zauzimajući se za veću kontrolu i oporezivanje stranih kompanija koje žele iskorištavati mineralne resurse tog danskog autonomnog teritorija, po službenim rezultatima izbora objavljenim u srijedu.

Otvaranje zemlje s 57.000 stanovnika, površine četvrtine Sjedinjenih Država, stranim rudarskim kompanijama naišlo je na otpor tradicionalnog eskimskog stanovništva koje strahuje od kineskog utjecaja i onečišćenja okoliša.

Hammondina socijaldemokratska stranka Siumut (Naprijed) osvojila je oko 14 zastupničkih mjesta u parlamentu Landstingu od ukupno 31, što znači da će morati oformiti koaliciju.

Premijer Kuupik Kleist i njegova ljevičarska separatistička stranka Inuit Ataqatigiit (Zajednica naroda) dobili su oko 34 posto glasova, po službenim rezultatima koje je u srijedu objavila nacionalna televizijska kuća KNR.

Na zadnjim izborima 2009. Siumut je osvojio 26,5 posto glasova i devet zastupničkih mjesta, dok je Kleist dobio 14 zastupničkih mjesta.

"Zahvaljujem svojim pristašama", kazala je Hammond za KNR. "Pobjeda je veliko olakšanje."

Hammond je odrasla u zabačenom selu. Otac joj je poginuo kada je bila mala propavši kroz led u lovu. Obitelj je željela da se uda za lovca, no ona je to odbila.

Na Grenlandu vlada širok konsenzus da su strana ulaganja potrebna kako bi donijela zaradu i smanjila ovisnost o godišnjoj pomoći Danske koja pokriva više od polovice njegova proračuna.

No rezultati izbora pokazuju da mnogi birači smatraju da je Kleist prebrzo prigrlio strane investitore. "To je pljuska", ocijenio je Kleist.

Jedan od najkontroverznijih rudarskih planova je 2,3 milijarda dolara vrijedan projekt britanske tvrtke London Mining Plc u blizini Nuuka koji bi Kini trebao osigurati prijeko potrebno željezo. Na gradilištu je angažirano dvije tisuće kineskih radnika.

Hammond želi da strane rudarske kompanije plaćaju više, ali isto tako želi ukinuti zabranu vađenja radioaktivnih materijala zbog koje su zaustavljeni neki planovi iskorištavanja ležišta rijetkih minerala potrebnih za napredne tehnologije poput pametnih telefona. Kleist se protivio ukidanju te zabrane koja potječe iz Danske.

Hammond je obećala i da će izmijeniti zakon koji je omogućio velikim kompanijama da dovode jeftinu radnu snagu.

Planira također uvesti tantijeme kompanijama od njihova dolaska na Grenland, dok ih je Kleist želio oporezovati tek kada počnu ostvarivati profit.

Unatoč velikom interesu Kine i drugih azijskih zemalja, Grenland za sada ima samo jedan rudnik u funkciji. Dodijelio je oko 150 licenci za istraživanja svojeg mineralnog bogatstva, a prije deset godina bilo ih je manje od deset. Tvrtke su samo prošle godine potrošile oko 100 milijuna američkih dolara na istraživanja na kopnu, a naftne kompanije više od milijardu dolara na podmorska istraživanja.

Glavni grad Nuuk ima 15.000 stanovnika i samo dva semafora, dok cestovne i željezničke veze s ostakom zemlje ne postoje. Dolazak je moguć samo zrakoplovom ili brodom, no zato ima umjetničko kino, sushi barove, tajlandske restorane i poslovne nebodere uz siva stambena naselja u sovjetskom stilu i staru luku u koju lovci donose tuljane.

Promjene se odvijaju brzo. Ploče leda često su tako tanke da lovci više ne mogu koristiti pseće saonice, a mnogi strahuju da bi strane rudarske kompanije mogle zaposliti više stranaca od domaćeg stanovništva.

"Ova vlada govori previše o rudarenju a nedovoljno o ribarima", rekao je Job Heilmann, 48-godišnji lovac na tuljane i sobove i ribar. Nezadovoljan je kvotama za izlov ribe, lošim pristupom tržištu za tuljanove kože i ograničenjima za harpunske puške za lov na kitove.

"Središnje pitanje ovdje je tko će voditi zemlju?", kazala je Hammond. "Ljudi smatraju da strane kompanije ovdje imaju prevelik utjecaj."

Autor: Poslovni.hr/Hina
13. ožujak 2013. u 18:39
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close