U novom izdanju publikacije 'PBZ tjedne analize' analitičari banke napravili su kratku usporednu analizu osnovnih makroekonomskih pokazatelja Hrvatske s ostalim europskim zemljama. Podsjetimo, nedavno je objavljen podatak kako je BDP zabilježio godišnji pad od 2,3 posto te da je posljedično na razini cijele prošle godine ostvaren pad od 2,0 posto (PBZ-ovi analitičari su očekivali 1,8 posto).

Hrvatska dakle nije započela priželjkivani oporavak i sukladno tome našla se u društvu zemalja koje su i u prošloj godini zabilježile pad gospodarske aktivnosti, a pad od 2,0 posto smješta nas nekako u samu sredinu ljestvice od 10 najbrže padajućih europskih zemalja, stoji u analizi. Usporedimo li 2012. s 2008. godinom naš BDP je na oko 10 posto nižoj razini.

Ostvareni pad BDP-a bio je očekivan i svi visokofrekventni pokazatelji jasno su upućivali na pad, stoji u PBZ analizi. Tako je primjerice industrijska proizvodnja u 2012. zabilježila pad od 5,5 posto spustivši se na 16,5 posto nižu razinu u usporedbi s predkriznom 2008. Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće potražnje (uslijed pada osobne potrošnje i investicijske aktivnosti), no pad proizvodne aktivnosti posljedica je nažalost i neizbježnog procesa restrukturiranja i gašenja dijela nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta.

Spomenuti krah osobne potrošnja najbolje opisuje kretanje trgovine na malo, kažu u PBZ-u. Ukupni realni promet koji su ostvarili trgovci na malo (G47) zabilježio je u 2012. pad od 3,7 posto u odnosu na 2011. S obzirom na to da se radi o četiri uzastopne godine pada, razina ostvarenog prometa u 2012. za oko 12,7 posto je manja nego u 2008. godini.

Unatoč svim problemima domaća proizvodnja ipak u posljednje tri godine bilježi rast izvoza pa je tako i u 2012. zabilježen iako mali, ipak pozitivan desezonirani rast robnog izvoza od 0,8 posto te je razina blago premašila 2008. godinu. Sukladno slaboj domaćoj potražnji uvoz se pak stabilizirao na razinama oko 20-ak posto nižim nego 2008. godine.

Kretanja na tržištu rada posebno su zabrinjavajuća. Razinu nezaposlenosti osoba mlađih od 25 godina  je prema podacima Eurostata krajem prošle godine iznosila 45,8 posto i bila jedna od najviših u Europi.

Ocjena PBZ analitičara je da će ova godina završiti blagim padom BDP-a od 0,4 posto pri čemu očekuju  pozitivan doprinos najavljenih investicijskih aktivnosti, no uslijed velikih neizvjesnosti ne mogu sa sigurnošću procijeniti reakciju stanovništva te njegovo daljnje razduživanje i mogući nastavak pada osobne potrošnje.

"Nažalost, izostanak posve stabilnih kretanja u EU ne dozvoljava nam prevelika očekivanja pa tako možemo zaključiti da su rizici veliki i da bolje dane garantira samo stupanj provođenja strukturnih reformi i dobra priprema kako bismo po izlasku iz krize krenuli sa što bolje startne pozicije", zaključuje se u analizi koju potpisuje Ivana Jović.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate