Kao prvi korak u okviru projekta Hrvatska 2020., na internetskoj stranici Poslovni.hr proveli smo anketu "Prilike za istraživanje i inovacije u Hrvatskoj" i time aktivno uključili više od 1000 ljudi u svoj projekt.

Odabrali smo upravo ovu temu budući da je ulaganje u istraživanje i razvoj i korištenje sredstava EU fondova u tu svrhu izuzetno važno za gospodarski razvoj, posebice kad se zna da je Hrvatska prema vlastitim ulaganjima u istraživanje i razvoj koja iznose 0,73% bruto domaćeg proizvoda pri dnu ljestvice europskih zemalja. Na uzorku od ukupno 1019 ispitanika, posjetitelja web izdanja Poslovnog dnevnika (Poslovni.hr), provjerili smo stavove povezane s potencijalom Hrvatske za razvoj temeljen na znanju do kraja ovog desetljeća. Otkrili smo što javnost smatra ključnim za orijentaciju na razvoj i istraživanje, koji gospodarski sektori imaju najviše šanse postati hrvatska "pametna specijalizacija" i koliko u orijentaciji na istraživanje i razvoj možemo očekivati od strukturnih fondova Europske unije. Može li Hrvatska postati ekonomija znanja?, bilo je prvo pitanje u našoj internetskoj anketi.

Željeli smo provjeriti koliko je ključna uloga državne politike u razvoju i inovacijama. Unatoč trenutačnim nepovoljnim gospodarskim prilikama, samo  22% ispitanika smatra da Hrvatska do kraja desetljeća nema izgleda postati ekonomija utemeljena na znanju ili barem postaviti osnove za takav razvoj. Ostalih 78% vjeruje da potencijal postoji, s tim da se kod većine radi o uvjetnom optimizmu. Tako samo 18% ispitanika smatra da će do ekonomskog razvoja Hrvatske temeljenog na  znanju svakako doći, dok čak 52,2% drži da je takav razvoj možda i moguć, ali da ovisi o politici, a 7,9% uspjeh vezuje uz dovoljno novca. Ovakva struktura odgovora ukazuje na to da se ključnim faktorom uspjeha ne smatra novac, nego politička volja da se krene u tom smjeru.

Povjerenje studenata
Zanimljivo je da najviše vjere u razvoj Hrvatske kao ekonomije znanja pokazuju studenti i umirovljenici od kojih 23,8% odnosno 26,4%, vjeruje da će Hrvatska svakako postati ekonomija znanja, dok su s druge strane najmanje povjerenja u takav razvoj situacije pokazali nezaposleni od kojih tek svaki deseti smatra ovakav scenarij vjerojatnim. Ideja razvoja Hrvatske kao društva znanja regionalno najmanje bezuvjetne podrške dobiva na jugu, odnosno u Dalmaciji (14,9%), gdje je i najzastupljeniji stav o ključnoj ulozi politike. Tako čak 62,1% ispitanika iz ove regije smatra da je ekonomija temeljena na znanju možda i ostvariva, ali da ovisi o politici. S druge strane, najviše povjerenja u Hrvatsku i njen razvoj u sljedećem desetljeću pokazali su oni koji u njoj ne žive – osobe iz inozemstva. Gotovo četvrtina (23,4%) ispitanika iz inozemstva vjeruje u to da će se Hrvatska tijekom sljedećeg desetljeća svakako razvijati na osnovu znanja, ali je i kod njih nazastupljeniji stav da je takav razvoj možda moguć ali uz političku volju (47,7%). Ključnim za uspjeh u orijentaciji Hrvatske na istraživanje i razvoj je strategija države.

Ovaj stav ima 56,7% ispitanika, a nešto više je prisutan kod umirovljenika (69,8%) i u Zagrebu i okolici (62,1%). Poduzetnička inicijativa je na drugom mjestu kao presudni čimbenik (21,9%), slijede strana ulaganja (12,6%) i na kraju ulazak u EU kojeg najvažnijim za orijentaciju zemlje na istraživanje i razvoj smatra tek 8,7% anketiranih. Ulazak u EU kao okidač nove razvojne orijentacije nešto češće navode ispitanici iz Dalmacije (14,9%) i osobe mlađe od 30 godina (11,6%).  Iako se ulazak u EU ne percipira kao osobito važan za razvoj orijentacije na istraživanje i razvoj, uloga EU fondova svakako jest ključna za financijsku potporu i pokretanje investicijskih projekata. Pitali smo ispitanike smatraju li da u EU fondovima ima dovoljno programa za istraživanje i inovacije u hrvatskim tvrkama: 52,3% anketiranih smatra da je takvih programa dovoljno, 15,7% drži da su programi tu, ali ne u dovoljnom broju, 9% je uvjerenih da nema dovoljno programa, dok 23% anketiranih ne može procijeniti. Ispitanici iz regije Zapad (Istra i Hrvatsko primorje) najmanje sumnjaju u dostatnost programa EU za hrvatske tvrtke.

Turizam, IT i industrija hrane
Zanimalo nas je i što naši posjetitelji misle o potencijalu gospodarskih sektora kao budućih nositelja gospodarskog razvoja Hrvatske (što treba biti hrvatska pametna specijalizacija?). Stoga su zamoljeni da od ponuđenih gospodarskih sektora odaberu jedan za koji smatraju da ima najviše šanse postati hrvatska specijalnost. Sa čak 37,8% glasova sudionika našeg istraživanja, turizam i ugostiteljstvo odabrani su kao najprosperitetniji sektor za istraživanje i razvoj. Na drugom i trećem mjestu su IT i industrija hrane i pića za koje se odlučilo 14,7%, odnosno 14,0% anketiranih. Energetika,  zdravlje, sport i rekreacija, te obrazovanje i znanost dobili su između 5% i 7% glasova, dok ostale gospodarske sektore navodi daleko manji broj ispitanika. Zanimljivo je da se pri vrhu ljestvice nije našao niti jedan od četiri hrvatska gospodarska sektora koja već sada ostvaruju značajnu dodanu vrijednost: farmacija, telekomunikacije, energetika i financije. Osim energetike čiji potencijal za pametnu specijalizaciju vidi 6,6% ispitanika, razmjerno malo glasova dobili su farmaceutska industrija (3,5%), telekomunikacije (1,5%) i financije, tek 0,6%.

Potencijal turizma i ugostiteljstva osobito naglašavaju stariji ispitanici (44,8% u skupini starijih od 50 godina), nezaposleni, umirovljenici (više od 45%), stanovnici Istre i Hrvatskog primorja (47,1%), te oni iz inozemstva (52,2%).  IT kao pametnu specijalizaciju češće navode muškarci (16,5% u odnosu na žene, 10,6%), osobe u dobi od 30 do 39 godina (20,2%), te stanovnici Zagreba i okolice (18,8%). IT industrija je češći izbor i u segmentu "decision makera"(19,1%), koji su i manje od ostalih skloni naklonjeniji turizmu i ugostiteljstvu. Zanimljivo je da IT kao pametna specijalizacija nije osobito zastupljen kod mlađih osoba, učenika i studenata. Kao potencijalnu pametnu specijalizaciju navodi ga 12,6% mlađih od 30 godina i isto toliko studenata.  Na kraju upitnika, zamolili smo ispitanike da daju prijedloge za tzv. pametnu specijalizaciju. Kao i u prethodnom pitanju, najveći broj odgovora odnosi se na  turizam, često u kombinaciji s pratećim područjima poput uzgoja zdrave hrane, održivog razvoja općenito, ali i specifičnije kao zdravstveni turizam. Većina ispitanika upravo turizam u kombinaciji s uzgojem organskih namirnica i prerađivačkom industrijom vidi kao komparativnu prednost Hrvatske kojom bi se ne samo potaknulo zapošljavanje i promovirao pozitivan identitet zemlje, nego i otvorila mogućnost izvoza takvih jedinstvenih proizvoda u inozemstvo.

Od energetike do automobila
Veliki broj ispitanika dao je i ideje vezane uz energetiku, nerijetko iz obnovljivih izvora. Navode se i prijedlozi o orijentaciji prema tehnološki naprednijm industrijama poput ICT-a, biotehnologije, uz suradnju sa znanstvenom zajednicom. Uspješne priče hrvatskih proizvoda, poput one o razvoju najbržeg električnog automobila na svijetu "Concept 1" koji je osmislio inovator Mate Rimac, kao i nedavno predstavljanje kabriolet modela Dok-ing XD automobila, vjerojatno je inspirirao i neke od anketiranih da navedu automobilsku industriju kao kandidata za pametnu specijalizaciju.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Nada Bašić, voditelj poslova istraživanja tržišta; Styria Hrvatska – medijski servisi

U internetskoj anketi PD-a prevladavaju muškarci (77,8%), dok su žene odgovarale u manjoj mjeri. U anketi je sudjelovalo najviše ispitanika između 30 i 39 godina (31,8%), a najmanje mlađih od 20 godina (4,3%) i starijih od 60 godina (5,5%). Prema obrazovnoj strukturi ispitanika njih 66,8% je visoko obrazovano, a sa srednjom školom svega ih je 27,6%. Prema zaposlenju prevladavaju zaposlenici (27,4%) te rukovoditelji (13,2%) i studenti (12,1%). Gotovo svaki deveti ispitanik vlasnik je tvrtke (10,7%), a slobodnim zanimanjima bavi se 5,3 posto ispitanika. Svaki peti (19,9%) zarađuje više od 10.000 kuna, a svaki drugi dolazi iz kućanstva s prihodom iznad 10.000 kuna.