Članak 26 Linićeva Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, koji propisuje zabranu zapljene cijele plaće bez obzira na potpisano, izazvao je opću pomutnju. Poslodavce je, ni krive ni dužne, stavio između dvije vatre – Pravilnika i Ovršnog zakona.

Ministarstvo financija zabranilo je ovrhe na cijeloj plaći unatoč legalnim ovršnim ispravama dobivenim prije 17. lipnja 2008. Riječ je o djelomičnoj blokadi tisuća ovršnih rješenja i vjerovnicima koji su ih potpuno legalno stekli: imaju ovršne isprave na zapljenu cijele plaće svojeg dužnika, no zbog Linićeva propisa, poslodavci im ne mogu isplatiti zaštićeni iznos. Ako ne postupe tako, izlažu se riziku da im radnici natovare na vrat inspekciju. Ako, pak, primijene Pravilnik, mogu se samo nadati da ih nitko od vjerovnika neće tužiti. Da su posebno zbunjeni poslodavci, svjedoče brojni upiti koji stižu stručnjacima, računovođama i pravnicima, da ih zaštite od pravne nesigurnosti, a i od ovrhovoditelja koji očekuju svoj novac te počinju prijetiti tužbama. "Nova odredba upitne je zakonitosti i ustavnosti, no sastavni je dio pravnog poretka i poslodavci je trebaju primjenjivati", kaže Ante Vidović, savjetnik u RRiF-u. Prema njegovim riječima, Pravilnik se počeo primjenjivati u veljači za obračun plaća za siječanj. Koliko je, pak, poslodavaca primijenilo propis, nije bilo moguće doznati. No, stručnjaci tvrde da poslodavce koji tako ne postupe zainteresirani radnici mogu prisiliti na to.

Tvrde da mogu pozvati poslodavca da primjenjuje članak 26 Pravilnika te o tome obavijestiti nadzorno tijelo. Pravilnik, međutim, ne predviđa nikakav prekršaj za taj slučaj, pa su prijetnje po svemu sudeći prazne, to više što ni Ovršni zakon nema za to predviđene sankcije. U postupku nadzora nadzorno tijelo može i drukčije odrediti, upozoravaju neki stručnjaci. Svi ovrhovoditelji koji imaju ovršnu ispravu i važeću izjavu dužnika prema kojoj se može plijeniti cijela plaća po Ovršnom zakonu prije sredine 2008. imaju na raspolaganju tužbe protiv poslodavca ako im obustavi dio plaće iz ovrhe. "Postoji objektivan problem da netko od leasing kuća ili osiguravatelja, komunalnih poduzeća ili štedno-kreditnih zadruga potegne tužbu. Banke nisu direktno izložene, ali nije isključeno da bi neka manja banka u manjem gradu mogla tužiti nekog velikog poslodavca koji bi im dao trećinu iznosa manje", kaže nam upućeni izvor.

Šute i čekaju

Banke žele brzo rješenje

Sukob između Linićeva propisa i Ovršnog zakona trebao bi se brzo riješiti. Banke, čini se, računaju upravo na to. Svjesne su toga da postoji problem sukoba dvaju propisa, kao i toga da propis nižeg ranga derogira zakonske odredbe, ali po tom pitanju ništa nisu poduzele. Očekuju da se se to riješiti u krugu sudionika koje to izravno pogađa. Riječ je o usklađivanju između dvaju resora: financija i pravosuđa, ali i Hrvatsske udruge poslodavaca (HUP). Neki izlaz vide u legaliziranju reatroaktivnosti izmjenama Ovršnog zakona, dok drugi tvrde da to nije moguće.