Jesenski zagrebački velesajam postaje prepoznatljiv i kao mjesto održavanja najznačajnije regionalne izložbe inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija – Arca. Prema riječima zamjenika tajnika Udruge inovatora Hrvatske (UIH), Pavla Havličeka, Arca je mjesto na kojem svoje radove izlažu inovatori članovi UIH-a, inovatorske udruge, gospodarstvenici, inovatori – poduzetnici, mladi inovatori i ostali koji smatraju da imaju što pokazati.

Razvojni odjeli
Sama Udruga inovatora Hrvatske okuplja oko 1500 izumitelja u 38 udruga iz 16 županija od čega je na Arci nastupilo 30 udruga. Predstavljeno je 320 inovacija, a osim hrvatskih inovatora u Zagreb su svoje zamisli došli predstaviti i izumitelji iz 17 država Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Ako su prijašnji sajmovi inovacija bili uglavnom namijenjeni izumiteljima i zaljubljenicima u neobične novotarije, Arca je zamišljena kao partner hrvatskom gospodarstvu, kaže Havliček. To ilustrira time što je čak 70 posto izložaka u visokom stupnju komercijalizacije odnosno da su inovatori pronašli investitora ili su pregovori pred finalizacijom. Inovatori su najčešće znatiželjnici koji žele znati nešto više, a izumitelji su, objašnjavaju u UIH-u, najčešće zaposlenici razvojnih odjela velikih tvrtki ili mali poduzetnici i obrtnici koji pokušavaju iznaći način kako opstati na tržištu. “O kolikom se potencijalu radi, dovoljno govori činjenica da su na razvoju hrvatskog niskopodnog tramvaja Crotram u Končaru stečena tri doktorata”, kazao je podtajnik. Osim Končara, kao primjer “inovatorskih tvrtki” u inovatorskoj udruzi najčešće spominju još Podravku, Chromos, Saponiu i Inu. Na Arci se mogu izlagati izumi, nove ideje i proizvodi, znanstveni i tehnološki projekti, tehničko-tehnološka rješenja te diplomski radovi tehničkih visokih učilišta. Izlagači mogu izum predstaviti kao prototip, funkcionalni model, primjerak iz nulte serije ili kao poster te u vidu simulacije u Power pointu ili računalnoj simulaciji. Na ovogodišnjoj Arci izlagači su koristili sve te načine prezentacije, no oni s gotovim proizvodima, od kojih su se neki mogli i kupiti, pobudili su više interesa posjetitelja, kao i potencijalnih investitora.

Napredna peka
“Okomiti bicikl parking”, Zagrepčana Radovana Marila, jedan je od izuma koji je zaintrigirao najviše posjetitelja JMZV-a. Maril je svoju ideju razradio još prije nekoliko godina, no nakon višekratnih neuspješnih pokušaja da projekt zaživi preko neke postojeće tvornice, ponajviše Limexa, početkom ove godine odlučio se za pokretanje vlastite proizvodnje. Interes za njegov proizvod, kaže, bio je od početka veliki i njegova se parkirališta za bicikle već mogu pronaći na 10-ak mjesta u Zagrebu, a za ovaj projekt zainteresirani su i proizvođači iz Francuske i Njemačke. Njegov proizvod izdvaja od postojećih veća praktičnost i sigurnost, pa se tako na četiri kvadrata može smjestiti 10 bicikala od kojih se svaki može osigurati od krađe i na četiri sigurnosne točke. Šibenska tvrtka Dekok se na Arci predstavila električnom pekom s dvostrukim grijačem za koju tvrde da je naprednija od sličnih uređaja na tržištu, a po gurmanskim rezultatima bolja od klasične peke. U Dekoku nisu željeli govoriti o konkretnim brojkama, ali kažu da je interes za proizvod velik jer se može koristiti uvijek i svugdje, a za razliku od starinskih peka na drva.

S ribičkim indikatorom u Las Vegasu

Zdravko Cimbal iz Slavonskog Broda došao je na JMZV predstaviti svoj izum “Heron Indicator” odnosno indikator za ribičke udice. Radi se o uređaju koji zamjenjuje klasični plovak, a prilikom ulova indikator daje zvučne i svjetlosne signale pa ribič više ne mora biti 100 posto koncentriran na udicu. Njegova tvrtka ABI International, koju čine još dvojica njegovih partnera, ovaj izum predstavila je dosad na sajmovima u Las Vegasu i Bruxellesu. Iako je proizvodna cijena samo 12 kuna, a mogućnosti proizvodnje oko 300.000 komada mjesečno, Cimbal kaže da dosad nisu uspjeli napraviti značajni prodor. Glavni razlog za to vidi upravo u niskoj cijeni zbog koje trgovačka mreža nije zainteresirana za proizvod. “Na proizvođačku cijenu od 12 kuna trgovci mogu dodati još toliko pa bi prodajna cijena indikatora bila 25 – 30 kuna. No kako na tržištu postoje slični uređaji koji koštaju 200 – 300 kuna, za koje trebaju i neki držači i napajanje za narednih 100 – 200 kuna jasno je da se trgovcima zbog marže više isplati forsirati takve proizvode nego ove jeftine”, rekao je Cimbal. Zbog toga su sajmovi, pogotovo ribički, glavno tržište ove slavonsko-brodske tvrtke na kojima proda i po 5000 indikatora za prosječno pet eura po komadu.