Krhki oporavak europske ekonomije mogla bi ugroziti upravo njezina valuta u koju se napokon počelo vraćati povjerenje.

Euro je  snažno porastao prema američkom dolaru dotaknuvši najvišu vrijednost u proteklih 14 mjeseci, što je izazvalo zabrinutost da bi jači euro mogao smanjiti konkurentnost europskog izvoza i ugroziti stope rasta. Čelnik Eurogrupe Jean Claude Juncker nedavno je istaknuo je da "8-postotno jačanje eura u proteklih šest mjeseci predstavlja svježu prijetnju eurospkoj ekonomiji i to baš kad je počela pokazivati znakove 'bijega' iz dužničke krize". "Euro je opasno jak", primijetio je Juncker nakon što mu je cijena bila dosegnula 1,34 dolara.Iako jačanje eura potencijalno predstavlja najveću prijetnju njemačkom izvoznom sektoru, najglasniji je u komentarima bio francuski predsjednik François Hollande. On smatra da bi eurozona morala razviti tečajnu politiku kojom bi štitila valutu od "iracionalnih kretanja". Očekivano, u Europskoj središnjoj banci ne dijele takvo mišljenje. Premda se složio s ocjenom da jači euro potencijalno može ugroziti oporavak, čelnik ECB-a Mario Draghi u četvrtak je nakon sjednice Vijeća guvernera najavio da središnja banka neće dirati referentne kamatne stope te da projekcije niske inflacije omogućuju i dalje fleksibilnu monetarnu politiku. Premda dijelu stručnjaka smeta "nonšalantnost" ECB-a kad je u pitanju vrijednost eura, središnja europska banka neće, kao ni dosad, ciljati vrijednost eura.

"Aprecijacija eura je pokazatelj povratka povjerenja, a tečajevi bi trebali biti odraz fundamenata. Nominalna i realna vrijednost trebali bi biti bliski dugoročnom prosjeku", rekao je Draghi najavivši da će ECB idućeg mjeseca iznijeti nove projekcije. Stručnjaci pak smatraju da ECB hoda po tankoj liniji između jačeg eura koji potencijalno ugrožava oporavak te slabijeg eura koji podržava europski izvoz, ali destabilizira zemlje periferije čija cijena duga raste. "Rast eura potencijalno može utjecati na vanjsko trgovinsku razmjenu s inozemnim partnerima, budući da jak euro umanjuje konkurentnost članica eurozone. Time se može ugroziti ionako krhki oporavak,  unatoč činjenici da je najveći europski izvoznik Njemačka, visokoproduktivno gospodarstvo. No problem eurozone, osobito periferije, je strukturne prirode i dok se ne riješi ne možemo govoriti o stabilnom oporavku i rastu", kaže Zrinka Živković Matijević iz RBA. Domaći izvoznici nemaju se razloga bojati jačeg eura. "Takvo kretanje neće imati utjecaja na nas. Na domaći izvoz utječe vrijednost kune prema euru što se određuje na domaćem tržištu", kaže. Problem bi nastao da aprecijacija eura uništi oporavak u Europi, no naša najveća izvozna tržišta, Italija i Slovenija, ionako će godinu završiti u minusu.