Ono što prije tjedan dana nije želio potvrditi ministar financija Slavko Linić, potvrdio je u četvrtak ujutro u Varaždinu potpredsjednik Vlade Branko Grčić, a to je da Vlada rebalansom proračune ide u smanjenje javnih investicija.

>>> Na čemu je sve Vlada odlučila dodatno štedjeti nakon gubitka rejtinga pročitajte ovdje

– Prostor za rebalans, odnosno za smanjenje rashoda, je relativno mali i kad imate takvu situaciju, daljnje uštede će se morati nažalost ostvariti dijelom i smanjivanjem kapitalnih ulaganja – rekao je Grčić koji vjeruje da to smanjenje ipak neće bitno utjecati na gospodarski oporavak. Smatra da su kamate za kredite temeljem vrlo intenzivnog rasta javnog duga – naš najveći problem.

 Ove godine izdaci za kamate, za tri milijarde kuna veći su nego lani – rekao je Grčić dodavši kako je to ono što u ovom trenutku najviše opterećuje Hrvatsku. Na pitanje o rastućoj nezaposlenosti Grčić kaže kako je Vladi cilj sačuvati svaki radno mjesto, ali u "u mjeri u kojoj se to može".

Prostor za rebalans ovogodišnjeg proračuna, odnosno smanjenje rashode strane je izuzetno mali i skučen i stoga će se najvjerojatnije morati smanjiti rashodi na poziciji kapitalnih ulaganja, izjavio je danas u Varaždinu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
S obzirom da smo izuzetno optimistično krenuli u projekciju javnih investicija u ovoj godini, mišljenja sam da izostanak pojedinih investicija neće bitno utjecati na činjenicu da će i javni sektor doprinijeti ukupnom gospodarskom oporavku, kazao je Grčić odgovarajući na novinarska pitanja o rebalansu proračuna tijekom današnjeg posjeta gospodarstvenicima u Varaždinskoj županiji.

Grčić smatra da je intenzivan rast vanjskog duga u protekle četiri godine krize najveći problem hrvatskih financija, te podsjeća da će ove godine samo na otplatu kamata trebati tri milijarde kuna više.

Komentirajući veliku nezaposlenost, Grčić je naveo da se u protekle četiri godine izgubilo oko 50 tisuća radnih mjesta u industriji, 40 tisuća u trgovini te oko 35 tisuća radnih mjesta u građevini.

Ove brojke govore o dubini krize koja traje već četiri godine. Osnovno opredjeljenje ove Vlade je očuvanje postojećih radnih mjesta u mjeri u kojoj je to moguće. U tom kontekstu se provodi 'čišćenje gospodarstva' prije svega fiktivnih radnih mjesta gdje su ljudi radili, a nisu primali plaću. S druge strane Vlada otvara mogućnosti novih investicija privatnog sektora i otvaranje novih radnih mjesta preko tih investicija, kaže Grčić.

Grčić je potvrdio da se na dnevnoj bazi odvija obilazak terena, uklanjanje prepreka za nove investicije te stvaranje konkretnih preduvjeta za veliki investicijski ciklus privatnog sektora te dodao da je javni sektor samo kompenzacija za manjak investicija u privatnom sektoru u vrijeme krize.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Izrazio je i zadovoljstvo što je tijekom javne rasprave o prijedlogu zakona o strateškim investicijama pristiglo puno konkretnih primjedbi i prijedloga, nada se da će se prijedlog dodatno unaprijedi te što skorije ući u proceduru donošenja.

Na upit o kašnjenju izgradnje vijadukta Križišće, odnosno kašnjenju izgradnje riječke obilaznice i problema s izvođačem radova, tvrtkom Konstruktor, Grčić je kazao kako je još pet takvih projekata u Dalmaciji i treba ih što prije aktivirati.

Kako bi se aktivirali ti projekti rješenje može biti angažiranje drugih tvrtki, koje su bile izvođači radova, da se njih stavi u funkciju glavnog voditelja projekta i gradilišta, ili ići na raspisivanje novih natječaja, smatra Grčić.

Resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić i njegovi ljudi intenzivno rade na tom problemu i već se vide prvi pozitivni rezultati, kaže Grčić koji u ponovnom aktiviranju tih projekata vidi i mogućnost novog zamaha hrvatskog građevinarstva, budući da se radi o projektima i investicijama 'teškim' oko 4 milijarde kuna.

>>> Ovo je po Grčiću primjer uspješne greenfield investicije