Poput rejting agencije Standard & Poor's prije mjesec i pol, i iz Moody'sa je prošli tjedan Vladi stigla potvrda razočaranja onime što je napravila u prvoj godini mandata i/li što nije napravila, a najavljivala je i na temelju tih planova lani dobila godinu dana 'kredita'.

>>> Sve o snižavanju kreditnog rejtinga Hrvatske čitajte ovdje

Snižavanje rejtinga državnog duga uvijek je loša vijest, a još nešto lošija je kad se radi o stepenici koja znači pad iz investicijskog u špekulativni rang. Nakon što je S&P isto već napravio, Moody'sov korak, kao i prateća obrazloženja mahom su očekivani, naročito nakon donošenja proračuna za 2013. koji je u startu ignorirao Zakon o fiskalnoj odgovornosti. No, od samog tog poteza kao 'tehničke' činjenice više brine minoriziranje upozorenja, pogotovo od glavnog dirigenta Vladina orkestra, premijera Zorana Milanovića. Ministar Slavko Linić je, doduše, pokušavao iskoristiti najnovije ocjene rejting agencija i potcrtati (ministrima, premijeru, sindikatima) ozbiljnost problema i potrebu promjena. Ali u tome je opet djelovao usamljeno i ne odveć odlučno da ustraje na promjenama unatoč otporima, a nije ohrabrujuće ni to što se porezi opet čine visokim prioritetom i osloncem Vlade. Linić je najavio da bi se već tijekom prvog tromjesečja moglo ići na rebalans kojim bi se deficit državnog proračuna sveo na lanjskih 10 milijardi kuna.

No, to je najavio kao "razmišljanje" da se već u prvom kvartalu "eventualno pristupi rebalansu", očito ostavljajući mogućnost da se zbog lokalnih izbora ostatak vladajuće koalicije ipak prikloni preslagivanju proračuna i jačim reformskim zahvatima tek nakon lokalnih izbora. "Ako bi Vlada u rebalansu stvarno reagirala povećanjem poreza, a ne kontrolom rashoda, to bi bio dokaz da idemo u krivom smjeru jer je tako nemoguće napraviti trajniju fiskalnu konsolidaciju kakva je nama potrebna", smatra Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke. Slična je mišljenja i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji problemu fiskusa i fokusa na prihode (poreze) umjesto reformi trajnih učinaka usmjerenih na konkurentnost dodaje antipoduzetničku klimu. Posljedica svega je, kaže, "nekontrolirano erodiranje ekonomije", zbog čega smatra da trenutna situacija vodi k nekom obliku aranžmana s Bruxellesom i naglašenije tehničke strukture Vlade. Čvršće od najava brzog rebalansa Linić je pak najavio da država ipak ide na inozemno zaduživanje. Vlada, kaže, planira na američko, odnosno dolarsko tržište gdje bi prodajom obveznica osigurala 1,5 milijardi dolara. Kad je u prosincu S&P objavio sniženje rejtinga, ministar je reagirao upravo suprotnom najavom; da Vlada zbog pada rejtinga odustaje od izlaska na međunarodno tržište obveznica.

Zaokret planova financiranja u istoj prigodi samo je potvrdio da je prosinačka reakcija bila malo panična i ishitrena. Hrvatska se i ranije zaduživala uz višu premiju rizika od većine zemalja s (donjim) investicijskim rejtingom, a na tržištima su već neko vrijeme zbog izdašnosti centralnih banaka referentni prinosi i premije rizika smanjene. Tako je inozemno tržište logičan izbor i, kako sada stvari stoje, kamata odnosno prinos koji bi Hrvatska danas morala platiti, doista bi bila niža nego u dosadašnjim zaduženjima, uključujući i zadnje. Prema premijerovim objašnjenjima, gotovo da ispada da je pad rejtinga dobra stvar jer je cijena zaduženja "povoljnija nego ikada za državu, jer kad bismo u ovom trenutku izdavali obveznice na američkom ili japanskom tržištu na njih bismo morali platiti osjetno manju kamatu nego prije godinu dana". Nažalost, za međunarodnu konkurentnost važnije od toga je da neke zemlje regije sa sličnim rejtingom imaju i do dva postotna poena niži državni rizik. Primjerice, Bugarska, s kojom smo donedavno uglavnom dijelili ocjene rejting agencija, sredinom siječnja je na aukciji plasirala 7-godišnje eurske obveznice uz kupon od 3,5 posto i prosječan godišnji prinos od 2,54 posto. Istodobno je kod usporedivog hrvatskog duga prinos bio 4,50 posto, a ako je neka utjeha, za mađarski, a još više slovenski bio je  i viši.   

Cijena zaduženja za državu povoljnija je nego ikada

Zoran Milanović, predsjednik Vlade

Vlada planira na američko tržište gdje bi osigurala 1,5 milijardi dolara

Slavko Linić, ministar financija

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Ako se ide u povećanje poreza, a ne kontrolu rashoda, to je krivi smjer 

Marko Škreb, gl. ekonomist PBZ-a

Posljedica krivih poteza je nekontrolirano erodiranje ekonomije

Željko Lovrinčević, Ekonomski institut

Čudi ga da agencije brinu o investitorima

Milanoviću očito treba tim ekonomskih savjetnika

Premijer Milanović u padu rejtinga iščitao je poruku da je Vlada na dobrom putu, ali je samo spora u provedbi bitnih reformi i fiskalne konsolidacije, no kritike pod "ali" je usput odbacio metaforom o brzinama i stanju guma, opaskama o bankarima vs. političarima, nezasitnim agencijama koje vode računa samo o investitorima. "E, to je već vic. Pa njima upravo to i jest posao; računaju vjerojatnost da će se posuđeno (državi, kompaniji) i vratiti. Zato imamo ocjene za kratki dug, dugoročni, u domaćoj valuti, u stranoj. Konačno, sami smo tražili ocjenjivanje rejtinga. Zašto? Jer nam treba tuđa štednja", čudi se premijerovoj nehajnosti ugledni ekonomist neraspoložen za javno komentiranje. Dodaje kako mu očito treba ekonomski savjetnik ili čak tim savjetnika.