Trend smanjenja izloženosti stranih banaka u 20-ak zemalja srednjoistočne i jugoistočne Europe (CESEE) u trećem se kvartalu 2012. usporio, ali ne i zaustavio ili preokrenuo. U odnosu na drugo tromjesečje, prekogranična financiranja zapadnoeuropskih banaka smanjena su za 0,1 posto BDP-a, no razlike unutar regije su poprilične. Kad se izuzmu Rusija i Turska koje bilježe povećan priljev, razmjeri razduživanja u ostatku regije bili su oko 0,5 posto BDP-a. Prema izvješćima koja objedinjuje Banka za međunarodna poravnanja (BIS), bio je to peti uzastopni kvartal razduživanja, a u tom su se razdoblju spomenuti izvori financiranja (bez Rusije i Turske) stanjili za 4,6 posto BDP-a.

Veća uloga lokalnih izvora
U prvoj fazi presudno su na to utjecali problemi matičnih banaka u kontekstu krize eurozone, no lani su počeli igrati ulogu i lokalni čimbenici, jedan je od zaključaka nedavno održanog sastanka Upravnog odbora Bečke inicijative 2, na kojemu su teme bile i kvaliteta aktive te pitanja bankarske unije u svjetlu odluka Vijeća EU iz prosinca 2012. Članovi Odbora potom su i s ključnim bankarskih grupacijama koje posluju u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi održali sastanak kojim je predsjedao predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti. Unatoč stalnim značajnim razlikama među pojedinima zemljama, koje se dijelom mogu pripisati i različitim predkriznim razinama dug(ov)a, ublažavanju razduživanja pridonijeli su znatno poboljšani uvjeti financiranja za zapadnoeuropske banke čije podružnice čine znatan dio bankovnih sustava u CESEE-u. To je pak na tragu postepenog preusmjeravanja financiranja podružnica u zemljama regije prema lokalnim izvorima, ali i općenito slabe kreditne potražnje. Lokalni izvori financiranja dobivaju na važnosti i to je na konsolidiranoj razini pridonijelo umjerenijoj ukupnoj slici razduživanja. Ipak, zbog ograničenog potencijala rasta lokalnih depozita kao zamjene za inozemno financiranje, jače okretanje podružnica lokalnim izvorima u idućim bi godinama za rezultat moglo imati slab kreditni rast, smatraju sudionici Bečke inicijative. Podaci iz Monitora razduživanja koji su za potrebe spomenutog sastanka pripremile međunarodne institucije sudionice, pokazuju da je rast kredita privatnom sektoru u zemljama te regije (također bez Rusije i Turske) već osjetno usporio. Na godišnjoj razini iznosi skromnih 1,4 posto, dok je godinu prije premašivao pet posto godišnje.

Čišćenje loših kredita
Na bečkom sastanku naglašena je potreba da se u nekim zemljama u regiji aktivnije pozabavi pitanjima kvalitete aktive i visoke razine loših kredita (NPL-ova). Pozdravljena je i sve veća pozornost raznih međunarodnih financijskih institucija tom pitanju. Kako bi se izbjegla produljena stagnacija kredita i ekonomskog rasta zbog zakašnjelog čišćenja bilanci, bit će presudno očistiti bilance od loših kredita, što može djelovati kao kočnica novim kreditima.

Bankarska unija

Pokreće se radna skupina

Upravni odbor Bečke inicijative 2 najavio je osnivanje radne skupine o bankovnoj uniji. Ona će se baviti implikacijama s tim povezane nedavne odluke Vijeća EU na zemlje srednjoistočne i jugoistočne Europe u kojima su aktivne banke iz eurozone aktivne. Prva izvješća o napretku očekuju se krajem prvog kvartala ove godine.