Na valutnim je tržištima prošloga tjedna euro znatno ojačao prema dolaru, zahvaljujući naznakama stabilizacije financijskog sektora i gospodarstva eurozone nakon dužničke krize, dok dugotrajno slabljenje jena počinje zabrinjavati.

Tečaj eura prema američkoj valuti ojačao je prošloga tjedna 1,05 posto, na 1,3460 dolara, a u petak je u jednom trenutku dosegnuo 1,3479 dolara, najvišu razinu u 11 mjeseci. U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je, pak, 1,95 posto, na 122,30 jena, a u jednom je trenutku dohvatila 122,77 jena, najvišu razinu od travnja 2011. godine. I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj porastao 0,95 posto, na 90,90 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i 91,19 jena, novu najvišu razinu od lipnja 2010.

Uzlet eura uslijedio je u petak kada je Europska središnja banka (ECB) objavila ohrabrujući podatak o prijevremenoj otplati 137 milijardi eura povoljnih kriznih zajmova. Naime, 278 banaka odlučilo je u najranijem dopuštenom roku, već 30. siječnja, otplatiti jeftine zajmove koje im je prije godinu dana odobrila središnja banka eurozone. Veći iznos prijevremeno otplaćenih zajmova u odnosu na 100 milijardi eura, koliko su očekivali analitičari, navodi na zaključak da je barem dio financijskog sustava ponovno u dobrom stanju.

Valutni stratezi kažu da će spremnost banaka na povrat kriznih zajmova ojačati povjerenje u eurozonu, što bi moglo potaknuti proboj tečaja eura iznad razine od 1,35 dolara. „Banke su u boljoj situaciji nego što smo mislili i vijest o većem iznosu zajmova koje će otplatiti imat će povoljnog utjecaja na tečaj eura prema dolaru. Osim toga, ECB jedina među vodećim središnjim bankama smanjuje svoju bilancu“, kazao je Peter Kinsella, valutni strateg u Commerzbanci. ECB je prva među vodećim središnjim bankama svijeta počela ukidati nestandardne mjere monetarne politike, za razliku od američke i japanske središnje banke koje i dalje kupuju obveznice kako bi potaknule pad kamata, a time oživjele kreditiranje i rast gospodarstva.

Veću potražnju za eurima potaknuli su i novi pokazatelji iz Njemačke o poboljšanju poslovne klime u siječnju, treći mjesec zaredom, što zajedno s podacima o jačanju industrijske aktivnosti pokazuje da rast najvećeg europskog gospodarstva dobiva na zamahu.

S druge strane, i prošloga je tjedna nastavljen pritisak na jen jer je novi japanski premijer Shinzo Abe izjavio da očekuje od središnje banke da što prije postigne ciljanu inflaciju od dva posto kako bi se suzbila dugogodišnja deflacija, koja pritišće gospodarstvo. Od polovice studenoga prošle godine japanska je valuta prema američkoj oslabila više od 10 posto, što počinje zabrinjavati, jer potiče rast konkurentnosti japanskih proizvoda na svjetskim tržištima, na štetu proizvoda iz drugih zemalja. Na to je u četvrtak upozorila njemačka kancelarka Angela Merkel.

Japanski ministar financija Taro Aso odgovorio je idućega dana da cilj labavljenja monetarne politike nije manipulacija tečajevima, nego izvlačenje gospodarstva iz deflacije.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret