Profesionalni investitori (n=19) koji su sudjelovali u anketi iCapitala u prosincu smatraju da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci (njih 53%). Jednoglasno smatraju navedeni događaj pozitivnim za tržište dionica.

U odnosu na prethodni mjesec još veći postotak ispitanika (53% vs 38%) smatra priduživanje Hrvatske EU događajem s najznačajnijim utjecajem na diničko tržište u RH, priopćili su iz iCapitala. 

Osim ulaska u EU, financijski stručnjaci smatraju da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:

• prodaja tvrtki u državnom vlasništvu (26%) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozivnim
• utjecaj europske dužničke krize (16%) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju negativnim
• promjena rejtinga (5%) – i ovaj događaj ispitanici jednoglasno smatraju negativnim

U odnosu na prethodni mjesec ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu odabrali iste odgovore uz nešto promijenjene postotke. Za potencijalne privatizacije izjasnilo se 47% ispitanika (vs 38% u studenom), za poboljšanje likvidnosti tržišta nešto manji postotak ispitanika u odnosu na studeni (21% vs 24%) te za potencijalna preuzimanja u regiji 21% (vs 14%).

Odgovori na isto pitanje, ali dulji horizont od 12 mjeseci distribuirani su vrlo slično kao i u studenom pa tako 37% (vs 35%) smatra da će pad premije rizika s ulaskom u EU imati najznačajniji utjecaj. 32% ispitanika, jednako kao i u prošlom mjesecu, drži potencijane privatizacije drugim najznačajnijim događajem dok 16% ispitanika u prosincu smatra da će rast BDP-a imati najznačajniji utjecaj na dioničko tržište (za razliku od prošlomjesečnog trećeg mjesta na koji su ispitanici u istom postotku svrstali potencijana preuzimanja u regiji).

Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca su se promijenila u odnosu na studeni, posebice u kraćem roku. 47% ispitanika (vs 32%) i dalje smatra daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti najutjecajnijim faktorom, dok 26% njih drži potencijalni bankrot neke od tvrtki drugim najutjecajnijim događajem, a slabu likvidnost 16% ispitanika smatra događajem koji će negativno utjecati na tržište (za razliku od rezulatata u studenom kada su ispitanici na drugo i treće mjesto stavili slabu likvidnost tržišta i daljnji utjecaj europske dužničke krize).

U periodu od godine dana, ispitanici su, za razliku od studenog, na treće mjesto svrstali pad rejtinga, dok su postotci ostali otprilike isti (daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti 42%, daljnji utjecaj europske dužničke krize 26%, pad rejtinga 16%).

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

BDP u 2012. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2012. ispitanci su odgovorili sljedeće:

• 47% (vs 62%) smatra da će hrvatski BDP pasti između -0,5 do -3,0 % što predstavlja smanjenje pesimizma u odnosu na studeni
• 37% (vs 38%), otprilike isti broj ispitanika kao u studenom, smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 i +0,5%
• 16% (vs 0%) smatra da će hrvatski BDP rasti od +0,5 do +1,5% što predstavlja povećanje optimizma u odnosu na studeni

79% (vs 59% u studenom) ispitanika smatra da je hrvatsko tržište dionica podcijenjeno, 16% smatra da je fer vrednovano (vs 27%) dok 5% smatra da je precijenjeno (vs 14%).

Očekivanja prema klasama imovine

Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine, ispitanici su pokazali porast optimizma (bullish sentiment), posebice prema dionicama (prema svim ponuđenim dionicama: hrvatske dionice 63% vs 49%, dionice tržišta u razvoju 74% vs 73% i dionice razvijenih tržišta 58% vs 43%). Osim novca prema kojem je 74% ispitanika bullish (još više nego u studenom 53%) ispitanici su bullish i prema trezorskim zapisima za razliku od mjeseca prije (58% vs 43%).

Pad optimizma zamjetan je kod obveznica, pa je tako 84% (vs 54% u studenom) bearish u odnosu na hrvatske kunske državne obveznice, dok je 79% ispitanika bearish u pogledu onih s valutnom klauzulom. Po 84% ispitanika izjasnilo se bearish u odnosu na eurobondove i korporativne obveznice. Podsjetimo, u studenom se bearish sentiment kretao između 40% i 59%. Ovakav sentiment je razumljiv s obzirom da smo anketu proveli neposredno nakon nedavne revizije (downgrade-a) kreditnog rejtinga RH.

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

Na njemačkim i američkim državnim obveznicama (dospijeća 5,10 pa do 30 godina) prevladava bearish sentiment u sljedeća tri mjeseca na nešto višim razinama nego u studenom, dok su na obveznicama dospijeća do 1 godine ispitanici iskazali bullish sentiment (56% ispitanika). Ovakav stav i dalje ukazuje na uvjerenje ispitanika da nema prostora za daljnji rast cijena dugoročne sigurnije imovine, što bi moglo dovesti do alokacije likvidnosti u rizičniju imovinu (dionice).

Očekivanja prema nafti i zlatu

Očekivanja vezano za robe (commodities) prevladavajuće su bullish, čak i nešto više nego u studenom pa tako 68% ispitanika očekuje daljnji rast zlata. 63% ispitanika je bullish vezano za naftu u naredna tri mjeseca. Bullish sentiment objašnjavamo bijegom investitora u commodities uzrokovan nestabilnošću na financijskim tržištima odnosno traženjem sigurnijeg utočišta, primjerice zlata.

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, kod 15 (vs 13 u studenom) dioničkih izdanja je prevladava bullish sentiment, a kod preostalih 10 (vs 12 u studenom) prevladava bearish sentiment.

Dionice prema kojima su ispitanici najviše bullish su Adris d.d. (povlaštena), Končar EI d.d., Valamar Adria holding d.d., Petrokemija d.d. te Podravka d.d. (podaci za studeni 2012 su: Adris d.d. (povlaštena), Ledo d.d. , Podravka d.d. te Valamar Adria holding d.d.)

Dionice prema kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Kraš d.d., Ingra d.d. Atlantska plovidba d.d. i INA d.d. (podaci za studeni 2012 su: Ingra d.d. , Kraš d.d. , Atlantska plovidba d.d. te Dalekovod d.d. )

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, uočljive su promjene u odnosu na studeni:

Bullish sentiment prevladava i dalje kod energetskog sektora – Energy 67% (vs 75%) gdje se očekuje značajan rast na globalnoj razini, zatim kod tehnološkog sektora – Technology 72% (vs 61%) kod kojeg investitori također vide potencijal za daljnji rast, kod sektora zdravstva – Health care 72% (vs 50%) te kod sektora materijala i obrada 59% (vs 42%).

Kod sektora komunalija i sektora industrije ispitanici su jednako podijeljeni (50% bullish vs 50% bearish). Bearish sentiment prevladava kod preostala tri sektora – sektora financijskih usluga, potrošačkog sektora (necikličkog), potrošačkog sektora (cikličkog).

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da nema značajnih odstupanja u odnosu na studeni: po 42% ispitanika očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,5-7,55, odnosno više od 7,55, dok 11% ispitanika smatra da će tečaj biti na razinama od 7,45-7,50, a tek ga 5% ispitanika vidi ispod razine od 7,45.

Očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca pokazuju da su ispitanici značajniji promjenili view: najveći dio ispitanika 53% (vs 80%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,25-1,30. 47% (vs 17%) vidi tečaj na razinam od 1,30-1,35.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika 89% (vs 72%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,20-1,22. 11% (vs 19%) vidi tečaj na razinam od 1,22-1,25.