Najveći dosadašnji uspjesi Hrvatske su obrana zemlje, uspostava temelja moderne države kroz proces približavanja članstvu u EU i samo skorašnje članstvo, koje je uspješni završetak druge i početak treće faze našeg razvoja kao države, kazala je u razgovoru za Hinu u povodu 21. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Šefica hrvatske diplomacije u razgovoru za Hinu govorila je, između ostaloga, i o tome kako će skori ulazak u EU utjecati na Hrvatsku, kako će se ulaskom Hrvatske u EU promijeniti uloga MVEP-a i diplomatskih predstavništva RH, te o odnosima sa susjedima.

"Najveći uspjesi Hrvatske su obrana zemlje, uspostavljanje temelja moderne države kroz proces približavanja članstvu u EU i samo skorašnje članstvo, koje je uspješni završetak druge i početak treće faze našeg razvoja kao države", istaknula je ministrica. "Kada je riječ o neuspjesima, rekla bih da niti jedna vlada do sada nije uspjela stabilizirati gospodarstvo. Ne kažem da nije bilo boljih i lošijih razdoblja, ali ona su bila rezultat boljih ili lošijih okolnosti na europskom i svjetskom gospodarskom području, a ne sustavnog djelovanja hrvatskih vlada", dodala je Pusić ističući kako i danas "kao i prije desetljeća, govorimo o smanjenju birokratskih barijera za strane ulagače, zato i danas, kao i prije deset-petnaest godina, govorimo o potrebi pojednostavljenja poreznog sustava. Dakle, govorimo, planiramo, započinjemo – a rezultat je da imamo komplicirane zakone i dozvole na koje se čeka po više godina".

Šefica hrvatske diplomacije kazala je, odgovarajući na pitanje o tome koje će biti glavne aktivnosti MVEP-a do i nakon ulaska Hrvatske u EU, da će se Ministarstvo do 1. srpnja, kada bi Hrvatska službeno trebala postati članica Unije, koncentrirati na ispunjavanje obveza iz Akcijskog plana, a s tim je, kako je kazala, usko povezan i završetak procesa ratifikacije u nekim državama članicama.

"U svakom slučaju, Hrvatska je odlučna u potpunosti ispuniti sve preuzete obveze, kao što je odlučna na poboljšanju i reformama raditi i nakon ulaska u punopravno članstvo. Naime, smatram kako članstvo nije cilj sam po sebi, niti je sam sebi svrha, ono je dobro postavljeni okvir za poboljšanje svih aspekata države i društva", objasnila je. "Jednako tako, kao što sam puno puta do sada rekla, pregovarački proces dug više od dvanaest godina, Hrvatskoj je poslužio za izgradnju institucija države, dakle zdravih temelja na kojima se dalje 'izgrađuje kuća'", dodala je ministrica podsjetivši da Hrvatsku, prije samog stupanja u članstvo, čeka priprema za svakodnevno funkcioniranje unutar institucija Europske unije, "jer će se pravila koja se donose u Bruxellesu direktno ticati svih naših građana i zato je vrlo važno da oni budu na vrijeme i detaljno informirani".

"Stupanjem u punopravno članstvo, bit ćemo jedna od dvadeset i osam članica, sa svim pravima i obvezama koje iz toga proizlaze. To znači da ćemo na dnevnoj bazi trebati donositi odluke koje su povezane s odlučivanjem u EU, i zato je ključna koordinacija među tijelima državne uprave", zaključila je. Upitana da ocijeni u kojim je područjima Hrvatska za vrijeme njezina mandata postigla najveće rezultate, Vesna Pusić je kazala da je "jedan od najvažnijih rezultata to da nas se percipira kao vjerodostojnog partnera". "Po mom mišljenju, jedan od najvažnijih rezultata je da nas se percipira kao vjerodostojnog partnera. Drugim riječima, da se držimo obaveza koje preuzimamo, a ne da razgovaramo s figom u džepu. To se na prvi pogled možda ne čini toliko bitnim, ali uistinu jest", objasnila je dodajući da je Hrvatska, upravo zbog provođenja vjerodostojne vanjske politike, prva zemlja koju se poziva na sastanke vijeća ministara kada je tema susjedstvo.

"Dakle, smatra se da su naše procjene relevantne i da pridonosimo rješavanju otvorenih pitanja, odnosno smatra nas se ravnopravnim partnerom, što smatram velikim uspjehom naše vanjske politike. Osim toga, Hrvatska danas ima artikuliranu vanjsku politiku i u pogledu geografskih/geopolitičkih prioriteta i u pogledu posebnih vanjskopolitičkih projekata i u multilateralni organizacijama", zaključila je. Šefica hrvatske diplomacije govorila je i o tome koliko će se promijeniti uloga Ministarstva vanjskih i europskih poslova i diplomatskih predstavništava RH kada Hrvatska postane punopravna članica EU-a. "Promijenit će se na način da više nećemo biti samo promatrači, već ćemo imati mogućnost pridonositi i u izradi i realizaciji europskih politika, i u tome vidim veliku šansu za hrvatsku diplomaciju i za Hrvatsku kao državu. Kroz članstvo u EU uska povezanost naše vanjske i unutarnje politike postat će još očitija i važnija. U tom kontekstu će sve veću važnost dobivati naša diplomatska predstavništva izvan EU, budući da se unutar EU premijeri i ministri direktno sastaju jednom mjesečno", kazala je.

Ministrica Pusić često je u svojim izjavama isticala da će Hrvatska, kao članica EU-a, voditi politiku koja će biti usmjerena prema regiji, a u razgovoru za Hinu ocijenila je da ulaskom Hrvatske u EU neće profitirati samo Hrvatska već i cijela regija. "Često sam govorila da je ovo proširenje 'proširenje sa zadatkom', a taj zadatak je zajedno s regijom raditi na jačanju eurointegracijskih procesa i stabilizaciji regije", istaknula je. Šefica hrvatske diplomacije najavila je da će se 14. siječnja u Bruxellesu sastati s europskim povjerenikom Štefanom Fueleom, a nakon toga predstoji odlazak u Santiago de Chile na summit EU – Latinska Amerika. Ministrica Pusić će su u siječnju sudjelovati i na redovnom sastanku EU Vijeća za vanjske poslove.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe