Slovenska protukorupcijska komisija objavila je u utorak izvješće o kontroli imovinskog stanja predsjednika parlamentarnih stranaka od sredine 2010. godine, iz kojega proizlazi sumnja da su sadašnji premijer Janez Janša i oporbeni čelnik i ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković za vrijeme obavljanja javnih dužnosti bili u sukobu interesa i nisu prijavili promjenu svog imovinskog stanja.

Kod Janeza Janše, koji je predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) i sadašnji premijer, protukorupcijska komisija u izvješću navodi da je očito kršio obvezu prijavljivanja imovinskog stanja i raspolaganja gotovinom jer je utvrđeno da se njegova imovina " nerazmjerno i neobjašnjeno" u nešto više od dvije godine povećala "za najmanje 210.000 eura" u odnosu na onu koju je prijavio komisiji.

Komisija navodi da je Janša u tom razdoblju "sufinancirao kupnju nekretnine od privatnog poduzeća" te "pravnim poslom na štetu tog poduzeća" stekao imovinsku korist od oko 100.000 eura.

"Taj je posao, po nalazima komisije, bio opterećen izrazitim korupcijskim rizicima i sumnjom u zloporabu položaja", navodi se u izvješću protukorupcijske komisije.

Slične sumnje komisija navodi i u pogledu razlike stvarne i prijavljene imovine Zorana Jankovića, dok u kontroli imovine petorice ostalih političara koji su bili ili su sada na čelu stranaka, nisu utvrđene nepravilnosti prema zakonu o suzbijanju korupcije.

Za Jankovića, koji je ljubljanski gradonačelnik, ali i predsjednik Pozitivne Slovenije (PS), najveće stranke u parlamentu, protukorupcijska komisija konstatira da je sustavno kršio obvezu prijavljivanja stvarnog imovinskog stanja. Stanje na njegovim bankovnim računima u međuvremenu povećalo se na 2,4 milijuna eura. Od toga je na Jankovićev račun 208.000 eura pristiglo 2011. godine od tvrtke koja je poslovala s općinom Ljubljana.

Ta sredstva ne samo da nisu bila prijavljena protukorupcijskoj komisiji nego je riječ o transakciji s velikim korupcijskim rizikom, rizikom nedopuštenog lobiranja, konflikta interesa i zloupotrebe položaja, ustvrdila je slovenska protukorupcijska komisija u izvješću.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?