Godina 2012. pokazat će se kao godina u kojoj je azil u državama-članicama Europske unije zatražio do sada rekordan broj osoba s područja zapadnog Balkana što aktualizira pitanje suspenzije režima bezviznog putovanja koji sada vrijedi za osobe s putovnicama zemalja te regije, upozorila je Alexandra Stiglmayer, analitičarka nevladine organizacije Inicijativa za europsku sigurnost (ESI) čije je sjedište u Bruxellesu. U razgovoru kojega je u nedjelju objavio sarajevski "Dnevni avaz" Stiglmayer je iznijela podatak kako je samo do listopada prošle godine unutar EU azil zatražilo 33.500 osoba s područja zapadnog Balkana.

U do sada rekordnoj 2010. godini ukupni broj takvih tražitelja azila bio 29.680. Stiglmayer je podsjetila na činjenicu kako unutar EU postoji skupina zemalja predvođena Njemačkom koje se zalažu za uvođenje mehanizma brze suspenzije bezviznog režima kako bi se spriječio priliv novih imigranata. Trenutačno se razmatra model po kojemu bi se vizni režim za određenu zemlju suspendirao na šest mjeseci nakon čega bi Europska komisija dala procjenu postoji li i dalje opasnost priliva pojačanog broja azilanata iz određene zemlje.

"Ako procjena bude da država jeste rizična, pokreće se mehanizam za trajno vraćanje na vizni režim", pojasnila je Stiglmayer. Prema broju osoba koje traže azil u EU prednjači Srbija a ta je zemlja na petom mjestu među svim državama iz kojih pristižu imigranti. Makedonija je ten na 20. mjestu a slijede BiH i Albanija koje su na 28. odnosno na 30. mjestu. Podaci ESI-ja govore kako je među državljanima Srbije koji su zatražili azil u Njemačkoj 90 posto Roma, iz Makedonije je njihov udio do 60 posto dok iz BiH dolaze pripadnici različitih etničkih skupina.

U ESI-ju cijene kako suspenzija odnosno ukinuće bezviznog režima ne bi bilo dobro rješenje jer bi se time zapravo kaznile osobe koje nisu ni za što krive jer nisu zlorabile pravo na slobodno putovanje a tražiteljima azila on se ionako uglavnom ne odobrava. Pravo rješenje bilo bi skraćenje postupka u kojemu se razmatraju zahtjevi za azil.

"Stvar treba postaviti tako da se iskoriste primjeri država koje su uvele promjene u procedurama za rješavanje azilantskog statusa. U Njemačkoj, Švedskoj ili Belgiji one su dugo trajale ili traju. Belgija je ljetos to promijenila i sada čeka da vidi koji su učinci. Njemačka je nedavno angažirala veliki broj ljudi da razmatraju zahtjeve za azil i oni su riješavani u roku od nekih 10 dana. Nijemci to rješenje trebaju sada dalje razvijati a oni to ne čine", kazala je Stiglmayer. Zaključila je kako bi uvođenje viza samo dodatno izoliralo regiju a kod njenih građana prouzročilo nepovjerenje prema procesu europskih integracija.