Odluku o prodaji Croatia osiguranja Vlada je donijela 12. srpnja, dva tjedna potom postavljena je i nova Uprava, predsjednik Krešimir Starčević i član Ivan Fabijančić. U samo pet mjeseci pokrenuli su nekoliko projekata koji su u javnosti izazvali znatiželju – jesu li njihovi postupci motivirani činjenicom da već znaju budućeg vlasnika? O tome i aktualnostima koje su u tijeku govori član Uprave Ivan Fabijančić.

Najprije ste dva-tri mjeseca potrošili na internu "križaljku", bilo je i smjenjivanja i unapređenja te spajanja sektora, a onda su krenula pomalo intrigantna investiranja.
Mislim da naše odluke nisu neuobičajene već poslovno ispravne. Croatia ima fantastičnu bilancu i mora ulagati novac svojih osiguranika. Mora se pojaviti ne samo u onom najkonzervativnijem segmentu ulaganja u državne vrijednosnice. Zbog čega su osiguranja u svijetu toliko moćna? Zato što imaju izraženu kontracikličnu komponentu. Kada ekonomija slabi štete brže padaju od prihoda i u tim najtežim gospodarskim vremenima generira se ekstra dobit. Takav trend osigurateljima omogućuje da u vrijeme krize budu generatori investicija. Sada je upravo taj dio ekonomskog ciklusa, ako ga Croatia propusti propustila je puno. Naš cilj je, ne značajno na uštrb tržišnog udjela, ali u svakom slučaju, povećati profitabilnost. A povećanje profitabilnosti nije priča od sljedećih šest mjeseci već srednjoročni plan. Onaj tko investira ili onaj tko ostaje u dionici, dakle svaki vlasnik zapravo valuira budućnost, ne trenutak. 

Takav nastup izazvao je dvojbu – radite li po naputku budućeg vlasnika, nije baš uobičajeno da se na pragu privatizacije provode ovakve odluke?
Prije svega, moram naglasiti kako Uprava u ovom trenutku ne raspolaže informacijom tko bi mogao biti novi vlasnik. Dvojiti može isključivo netko tko nema iskustva u transakcijama preuzimanja i spajanja. Mislimo da aktivnosti ne trebaju stati dok ne dođe novi vlasnik. Nema srljanja, smatramo da treba raditi na način primjeren ovom društvu i istodobno poštovati zakonitosti tržišta. I zbog defanzivnih, ali i ofenzivnih prilika i mogućnosti koje nam se nameću. Možda u tim komentarima, htio bih primijetiti, ima malo i zločestoće. Pogledajmo Triglav. U Sloveniji se dugo razgovara o privatizaciji, no Matjaž Rakovec nije čekao novog vlasnika, osnovao je Triglav International i kapitalizirao ga sa oko 30 milijuna eura. Ako konkurencija u ovu malu krhku regiju uđe sa 30-50 milijuna i mi moramo djelovati kako bi obranili svoje pozicije u regiji. 

Sudjelovali ste u dokapitalizaciji Uljanika, što je motiv za ulaganje u brodogradnju koja je pod posebnom prismotrom Europske komisije?
Ulažemo po načelima struke što znači da ulaganje mora biti sigurno, profitabilno i mora imati stratešku komponentu. Detaljnije rečeno, ulaganje mora imati diverzifikaciju s ciljem adekvatne distribucije rizika kroz ulaganje aktive u različite vrste vrijednosnih papira, iz različitih gospodarskih sektora. Konkretno, Uljanik pripada sektoru dugačkog ekonomskog ciklusa, slično kao i naše ulaganje u Atlantsku plovidbu. Sjetimo se samo koliko je taj sektor velik, koliko ima i zaposlenih i kooperanata pa i same činjenice o mogućoj dokapitalizaciji 3. Maja… Kada se zbroje svi ti elementi dođemo do zaključka da je to vrlo mudra investicija u ovom trenutku.

Na listi interesa je i nova Zračna luka Zagreb, zašto je Croatiji i taj projekt zanimljiv?
Francuski investitor odlučio je uključiti i domaći kapital što smatram korektnom odlukom. Veliko mi je zadovoljstvo da su nas prepoznali kao ozbiljnog partnera, nema puno kompanija koje su u ovom trenutku dovoljno snažne da mogu sudjelovati. Da se razumijemo, to je ulazak u equity. Postoje oni koji bi se rado uključili i plasirali svoj novac, no mi se nadamo da ćemo uspjeti realizirati projekt i time osigurati kvalitetnu poziciju. Zračnu luku ocjenjujemo kao vrlo lukrativnu investiciju. U obje investicije, moram naglasiti, nema nikakve 'sjene'. Uljanik prate neke kontroverze međutim, kada se situacija analizira, pogotovo s aspekta nekoga tko može uložiti i osigurati i neke druge komponente pa i komunikacijsku u konačnici, uspjeh je vrlo izvjestan. Ulaganje u Uljanik Croatiji, društvu visoke reputacije i percepcije fer igrača na tržištu, osigurava komunikacijski kanal ne samo regionalno već i  šire. Dionice ne kupujemo da bi ih prodali za nekoliko dana i ostvarili prinos, osiguranje je utakmica na dugi rok i na sigurno. 

Našli ste motivaciju za investiranje u brodogradnju i aerodrom, bi li sufinancirali izgradnju  Pelješkog mosta?
Preuranjeno je govoriti o ulaganju u Pelješki most, budući da nam poslovni planovi i planovi financiranja nisu predstavljeni, no infrastrukturni projekti znaju biti vrlo interesantni institucionalnim ulagačima. Croatia neće propustiti niti jednu dobru poslovnu priliku, uvijek uz razmatranje šireg poslovnog konteksta, a s ciljem sigurnosti osiguranika i postizanja očekivanih prinosa za dioničare.

Možete li otkriti koliko investirate u Uljanik i zračnu luku?
Ne bih govorio o tome, mi smo ozbiljan institucionalni investitor. Podsjetit ću, Zakon o osiguranju određuje limite ulaganja, ide li se iznad limita taj se dio ulaganja ne može koristiti kao pokriće tehničkih pričuva nego tereti kapital. Nama je važno da svako ulaganje možemo koristiti za pokriće, da nam to budu likvidna sredstva iz kojih možemo isplaćivati štete. U ovim ulaganjima u granicama smo zakona, a on kaže do 10 posto izdanja ili udjela. 

Objavljena je ponuda otkupa dionica Croatia Lloyda gdje imate 94,64 posto i za tvrtku kćer u Skopju za životna osiguranja gdje je udjel 92,5%.
Najveći dio prihoda Lloyd generira iz matice. Želja nam je u cijelosti ovladati vlasničkom strukturom, a da pritom ne oštetimo male dioničare. Naime, u širem kontekstu dodatne integracije, jačanja poslovanja i stabilnosti cjelokupne Grupe Croatija, želimo preuzeti odgovornost nad strateškim odlukama i taktikama. Na tom putu interesi malih dioničara i većinskog vlasnika u nekim se aspektima možda neće skroz podudarati. Stoga male dioničare želimo zaštititi na način da ćemo za kvalitetnu valuaciju dati ponudu za otkup dionica. I u Makedoniji želimo imati 100-postotni udjel.  

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Slijedi li daljnje čišćenje portfelja, u društvu u BiH matica drži 52%, vlasnik je i 50%polovice vinarije Plančić te hotela u Ljubuškom…
S čišćenjem portfelja krenulo se prije nekoliko godina i tu je učinjen dobar posao. Očistili smo najveći dio ulagačkog portfelja i adekvatno obuhvatili sve rizike naše današnje bilance. Nastavit ćemo s čišćenjem bilance, no danas je to više u domeni poslovne higijene, nego čišćenja ili "glomaznog otpada." Spomenuta ulaganja vrlo su mala u kontekstu cjelokupnog portfelja tako da ne predstavljaju veći rizik. 

CO prati glas o 20 do 30% prekobrojnih zaposlenika, bit će rezova ili će čekati vlasnika?
Po svakom zaposlenom Croatia ima veću premiju nego ostatak konkurencije što sugerira da nema viška djelatnika, odnosno da se radi o marginalnim brojkama. Ono na čemu sada radimo je da bildamo "front office". Nemamo višak, no između "back-a" i "fronta" imamo strukturu koja nije zadovoljavajuća i taj ćemo trend u budućem razdoblju probati obrnuti.

O privatizaciji

Ministarstvo financija 12. prosinca objavilo je odluku o izboru konzultanta za privatizaciju, to je zajednica ponuditelja koju vodi KPMG Croatia uz sestrinske tvrtke iz Budimpešte i Milana te Wolf Theiss. Jesu li počeli postupak i kada je moguće očekivati njihov prijedlog?

Odabir savjetnika zapravo još se očekuje, nije istekao žalbeni rok. Vjerujem da će odabranom savjetniku trebati između šest i osam tjedana da izađe s konkretnim razradama prijedloga. Na nama je da do tada, a i u procesu due diligenca, održimo kontinuitet poslovanja i visoku razinu profitabilnosti tvrtke, uz naravno adekvatno praćenje svih zahtjeva savjetnika za privatizaciju.

Je li izgledna javna ponuda dionica preko Zagrebačke burze?

Dinamika i model privatizacije u domeni je odluke većinskog vlasnika. Vjerujem da će javna ponuda dionica biti razmatrana i analizirana kao jedna od mogućih opcija.

Tko plaća konzultanta?

Troškove usluga savjetnika za privatizaciju snosit će Vlada.