Već prvog radnog dana nove godine Ministarstvo financija kreće i s uobičajenim operacijama kratkoročnog financiranja. Potkraj 2012. investitorima je upućen poziv na današnju aukciju trezorskih zapisa na kojoj im se nudi ukupno oko 650 milijuna kuna, od čega se pola milijarde odnosi na kunske, a oko 150 milijuna kuna na eurske zapise.

Ukupan ponuđeni iznos odnosi se na refinanciranje, budući da već u prvih tjedan dana siječnja dospijeva oko 730 milijuna kuna lani izdanih trezoraca. U ostatku mjeseca na naplatu, odnosno na refinanciranje stiže još 300-injak milijuna kuna. No, neovisno o tome hoće li već na današnjoj aukciji država prihvatiti i veći iznos ponuda od planiranih 650 milijuna, idućih tjedana lako je moguće da će aukcije biti izdašnije jer je na početku godine raskorak tekućih prihoda i rashoda poslovično najveći. Kako je nakon pada državnog kreditnog rejtinga odgođen rani izlazak na međunarodno tržište i plasman obveznica koji je Ministarstvo financija prvotno planiralo za treći tjedan siječnja, moguće je da će se u siječnju (ili barem do osiguranja drugog financijskog aranžmana) država u većoj mjeri osloniti na kratkoročne dužničke papire. U prilog tomu mogli bi ići i prinosi na trezorce kod kojih je trošak financiranja za državu već duže vrijeme znatno niži od onog 'pravog', na inozemnom tržištu.  Kratkoročno domaće zaduživanje države kroz trezorske zapise lani je, naime, osjetno pojeftinilo, što je umnogome posljedica visoke likvidnosti monetarnog sustava i slabe potražnje za kreditima, a dijelom su tome (posredno) pridonijela i povoljna kretanja na međunarodnim tržištima u pogledu premija rizika na državne dugove.

Potkraj 2012. država je bankama, fondovima i drugim kupcima plaćala više nego upola nižu kamatu na trezorce nego početkom godine. Na posljednjoj lanjskoj aukciji na najzastupljenije jednogodišnje kunske zapise kamatna stopa bila je samo 2,60 posto, na one s polugodišnjim dospijećem 2,10 posto, a na tromjesečne 1,25 posto. Početkom godine, pak, država je zapise na 364 dana plasirala uz kamatu oko 5,50 posto, na šestomjesečne je kamata iznosila 5,25, dok je tromjesečne plasirala uz kamatnu stopu od 4,5 posto. Toliku stopu u to je vrijeme plaćalo Ministarstvo financija i za tromjesečne eurske zapise kojima je do kraja godine pala na 1 posto, dok je kod eurskih zapisa na rok od godinu dana pala s gotovo pet posto na samo 2,1 posto na kraju 2012. Trezorci se tako nameću kao moguće kratkoročno rješenje za sezonski naglašenije kaskanje tekućih prihoda za rashodima države na početku godine. Oni ne mogu biti zamjena za dugoročni aranžman u sklopu financiranju deficita, ali na kraće vrijeme u određenom obujmu mogu poslužiti kao premosnica. Valja se prisjetiti da je početkom 2012. država išla i na 1,2 milijardi kuna dvogodišnjih zapisa.

Stanje i planovi

Dug po trezorcima nešto ispod 20 milijardi

Nakon posljednje lanjske aukcije (11. prosinca)  stanje kratkoročnog duga po trezorskim zapisima bilo je 16 milijardi kuna plus 627 milijuna eura. Godina je zaključena nešto nižim stanjem tog duga jer je do kraja godine iskupljeno više od milijardu kuna zapisa koji su dospijevali u međuvremenu. 

Ove godine plan je samo refinanciranje

Prema Vladinu planu financiranja, ove godine se se dug po trezorskim zapisima ne bi trebao povećati. Nasuprot tome, za prošlu je godinu bilo zacrtano neto zaduživanje, odnosno povećanje duga po trezorcima za 2,1 milijardu kuna. Ostaje vidjeti hoće li država ostati pri planiranom nepovećanju salda.

Od troška do dobiti

Revolucija u energetici: Ono što ste plaćali, sada vam donosi profit

Ljudi ispred profita

Oni nude više od plaće – zato privlače i zadržavaju najbolje ljude