U studenome je inflacija u Hrvatskoj skliznula na 4,4 posto na godišnjoj razini, što je drugi mjesec zaredom kako inflacijski pritisci slabe i manja stopa nego što se očekivalo, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema podacima DZS-a, u studenome su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na listopad za 0,2 posto, dok su u odnosu na studeni prošle godine porasle za 4,4 posto.

To je manja inflacija nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da su u studenome potrošačke cijene porasle za 4,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 4,5 do 4,9 posto.To je i drugi mjesec zaredom kako inflacijski pritisci slabe. Od početka godine inflacija je neprestano rasla, da bi u rujnu dosegnula 5,0 posto, najvišu razinu u gotovo četiri godine. U listopadu je, pak, skliznula na 4,8 posto.

Hrvatska 2012. godinu završava s trećom najvišom stopom inflacije u Europskoj uniji.

Više stope od Hrvatske imaju samo Mađarska i Rumunjska, piše Dnevnik. hr.

U studenome su, u odnosu na listopad, cijene dobara oslabile za 0,1, a usluga za 0,4 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u studenome su, u odnosu na listopad, najviše pale cijene rekreacije i kulture, za 1,6 posto, dok su cijene prometa, pod utjecajem nižih cijena goriva za osobna vozila, pale za 1,5 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića oslabile su na mjesečnoj razini 0,3, a cijene komunikacija 0,2 posto. Cijene obrazovanja i ugostiteljskih usluga ostale su u studenome nepromijenjene u odnosu na listopad, dok su cijene odjeće i obuće porasle za 1,6 posto.

S rastom od 0,5 posto slijede cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, dok su cijene alkoholnih pića i duhana, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, cijene zdravstva te cijene ostalih dobara i usluga ojačale za 0,1 posto. Na godišnjoj su razini najviše, 13,2 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

„U ovoj kategoriji cijene plina i električne energije najveći su generator rasta. Cijena plina veća je za 30,8 posto, pri čemu u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi blago ubrzanje godišnjih stopa rasta, a električne energije za 22,1 posto godišnje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

S rastom od 5,0 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,3 posto. „Na godišnjoj razini nema većih promjena u odnosu na prethodne mjesece. Tako je rast potrošačkih cijena i dalje predvođen cijenama energije i prehrane. Ako iz indeksa potrošačkih cijena isključimo te dvije kategorije, čiji je udio u strukturi potrošačkih cijena nešto ispod 50 posto, cijene su porasle 1,5 posto godišnje. Rast cijena prehrane od 4,7 posto godišnje primarno je posljedica rasta cijena voća za 9,8 posto, povrća za 7,5 posto i mesa za 7,1 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.
U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, cijene su na godišnjoj razini porasle za 3,4 posto, dok su cijene rekreacije i kulture ojačale za 3,1 posto.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Cijene ugostiteljskih usluga i zdravstva porasle su za 2,6 posto, cijene ostalih dobara i usluga za 2,5 posto, a pokućstva i opreme za kuću za 2,4 posto. S druge strane, najveći su pad na godišnjoj razini, 3,3 posto, zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su cijene komunikacija pale za 1,4, a obrazovanja za 1,3 posto.

„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje izostaju, no inflatorni pritisci generirani su povećanjem stope PDV-a, poskupljenjem električne energije i plina te višim cijenama prehrambenih proizvoda, što će i u idućim mjesecima biti vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Početkom iduće godine ubrzanje rasta cijena mogli bismo vidjeti kao posljedicu poskupljenja grijanja“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.