Ono što su za američke startupe Bill Gates i Mark Zuckerberg to je za hrvatske startupe Stanislav Prusac. No, za razliku od osnivača Microsofta i Facebooka o tvorcu splitske tvrtke Polar, poznatije pod nazivom Polar software, Wikipedija nema niti jedan unos. Spominje ga se samo u članku o Metkoviću i to zato što je od tamo rodom. Pokoju referencu pronaći čete još u stručnim časopisima ili na internetskim stranicama raznih konferencija gdje gostuje kao predavač. Prušćeva je tvrtka Polar, međutim, po mnogo čemu hrvatsko IT čudo. Polar je prva hrvatska softverska tvrtka koja je od prodaje vlastitog softvera upakiranog u kutiju i izloženog na policama trgovina uspjela zaraditi milijun kuna – i to milijun kuna od prodaje samo u Hrvatskoj.Nadalje, Polar software je jedan od najstarijih hrvatskih izvoznika softvera i jedan od prvih koji je postigao da sav svoj prihod ostvaruju samo na taj način. Polar sotware je proizveo prvi hrvatski spellchecker i napravio prvi hrvatski office paket koji se na tržištu uspješno natjecao s Microsoftovim Officeom.

Rasadnik kadrova
Povrh toga, u načinu vođenja i usvajanju novih menadžerskih znanja Polar software je jedna od najinovatnijih domaćih softverskih tvrtki. Prva je uvela rad na daljinu u Hrvatskoj, prva je počela eksperimentirati sa softverom za social enteprise, odnosno softverom koji koristi principe društvenih mreža u svakodnevnom poslovanju, i prva je hrvatska tvrtka čiji se softver na internetu mogao kupiti s kreditnom karticom.Uz sve to, dok su drugi tek otkrivali na koje sve načine mogu biti društveno odgovorni Prušćev je Polar djelovao kao rasadnik kadrova i savjetnik informatičarima koji žele kopirati njegov poslovni model. K tome, Polar software je aktivno zagovarao obrazovanje novih naraštaja informatičara o izgradnji i vođenju vlastitih softverskih tvrtki te praktičnim načinima prodaje softvera u inozemstvu. Paradoksalno, ali upravo zbog svega toga Stanislav Prusac ne smatra se idolom domaće startup zajednice, jer je doživljava isključivo kao informatičare koji traže investitore iako to u cijelosti nije tako.

Strelovit rast
"Vjerujem da bi informatičari na fakultetu ili odmah nakon njega trebali sjesti i napraviti svoj softver i sami ga prodavati u inozemstvu, a ne složiti koncept ili prototip pa odmah tražiti ulagača koji bi im plaćao daljnju izradu tog softvera", kaže Prusac. Pojašnjava da je on prije desetak godina shvatio da je hrvatsko tržište premalo i da je jedina prava budućnost u izvozu. A globalno je tržište, pojašnjava, toliko veliko u odnosu na malu Hrvatsku da se svašta može prodati vani. Prema podacima Poslovne Hrvatske splitska tvrtka Polar, čiji je Prusac vlasnik i direktor i koja ima jednog zaposlenog, lani je imala rast prihoda od 60,5 posto na 363,2 tisuće kuna i neto dobit 160.809 kuna. Iako je to prva godina rasta nakon krize, koju je Polar počeo osjećati među prvima već 2008., to je ujedno godina u kojoj je Pruščeva tvrtka ostvarila najveću neto dobit u tom razdoblju."Tvrtka  Polar ima i inozemno poslovanje, ali konsolidirane rezultate smatram poslovnom tajnom pa o njima ne bih govorio", kaže Prusac.

Prvi milijun
Točno se pak sjeća kad je i kako zaradio prvi milijun. U jednom izvješću agencije IDC pročitao je da više od 95 posto korisnika računala na svojim strojevima ima instaliran program za uređivanje teksta. Bilo je to prije točno dvadeset godine na drugoj godini Fakulteta elektrotehnike i strojarstva u Splitu.Iako su svi tada koristili piratizirani Word, pa čak i ismijavali Prusca zbog, kako su to vidjeli, besmislenog trošenja vremena na izradi nečeg što svi koriste besplatno, Prusac je čvrsto odlučio napraviti vlastiti "Word". Tako je nastao Polar Lapis, a iz njega se jednako kao u slučaju Microsoftovog Worda razgranao cijeli uredski paket."Polar Office bio je prvi hrvatski office paket s prvim hrvatskim spell checkerom, a na tržištu je bio toliko popularan da ga još danas, kad se besplatno može preuzeti s interneta, koristi oko 5000 obrtnika i manjih tvrtki", kaže Prusac. Godine 1995. osnovao je tvrtku Polar, a dvije godine kasnije, kad je Microsoft poveo veliku akciju legalizacije softvera i kad je BSA počeo aktivno djelovati u Hrvatskoj, Prusac je zaradio svoj prvi milijun kuna. Polar Office na tržištu se i više nego uspješno tukao s Microsoftovim Officeom i Corelovim Wordperfectom. Kupovali su ga kućni korisnici, obrti, mali poduzetnici, ali i velike organizacije među kojima su INA, Hrvatska pošta, HEP, Ministarstvo financija, Jadrolinija i Zvijezda. Zadnja verzija Polar Officea izašla je 2002. godine. Prusac kaže da svaki softverski izvoznik mora prepoznati trenutak kad se ciklus jednoga njegova proizvoda gasi."Nastavio sam tako što sam modul za provjeru pravopisa proširio na devet jezika i počeo izvoziti kao samostalan proizvod, a s inovacijama sam otišao dalje, pa tako danas imam devet različitih softverskih proizvoda koje nudim na svjetskom tržištu", pojašnjava Prusac. O budućnosti nerado govori prije nego završi nove proizvode. Tumači, konkurencija je nesmiljena. "Mogu tek reći da radim na aplikacijama za web, a više će biti poznato sredinom iduće godine", zaključuje Prusac.

Ponuda

Preko interneta prodaje softver za 17.480 kuna

Kao nekad Polar Office, tako je danas njegov kapitalni proizvod Polar Help Desk. Trenutno aktualna verzija pet koju može koristiti neograničen broj korisnika, uključuje nadogradnje i dolazi sa izvornim kodom stoji 17.480 kuna. Prusac kaže da se takav softver može uspješno prodavati putem interneta, samo treba pronaći prosperitetnu usko specijaliziranu nišu i u njoj biti najbolji. O tome kako se to radi, tvrdi da je dovoljna web stranica i mudro se oglašavati na Google AdWordsu. "Morate imati web-stranicu na kojoj se može skinuti probna verzija, mogućnost plaćanja karticama, stalno pojednostavljivati prodajni proces i oglašavati se na Google Adwordsima", kaže Prusac koji tvrdi da je od 2002. do 2009. na oglase na Googleu potrošio 150.000 dolara.

Potpuna otvorenost

Prvi hrvatski social enterprise eksperiment

Dok se danas priča o softveru za social enterprise kao nečem što tek dolazi, Polar je 2004. uvevši teleworking također otvorio i portal Polar.bz. Na njemu je tvrtka potpuno otvorila cijelo svoje poslovanje javnosti. Prusac pojašnjava da je bilo dovoljno prijaviti se na portal, otvoriti svoj profil kao na Facebooku ili LinkedInu te prihvatiti poslove koji su tamo bili oglašeni. "Koristili smo jedan open source wiki od kojeg smo odustali kad je prerastao naše kapacitete. No, za tih nekoliko godina koliko je trajao taj eksperiment u kojem je Polar stekao vrijednu ekspertizu kroz naš je sustav prošlo više od 5000 hrvatskih programera koji su imali uvid u sve što smo radili od bilješki sastanaka i svih tvrtkinih procedura do praćenja radnih sastanaka uživo putem Skypea", kaže Prusac koji dodaje da jedno čega tamo nije bilo su lozinke, ugovori i osjetljivi financijski podaci.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?