Slijedi revolucija u fondovskoj industriji, komentirali su nam u neformalnim razgovorima domaći fond menadžeri na dan kad je Vlada prihvatila nacrte prijedloga zakona o investicijskim fondovima i zakona o alternativnim fondovima te ih poslala u hitnu saborsku proceduru. Oba stupaju na snagu u srpnju iduće godine ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. "Doći će do velikih promjena u organizaciji i poslovanju društava za upravljanje fondovima, osobito  za one koji imaju vlasnike u inozemstvu. Vjerojatno će doći do smanjenja broja društava i povećanja broja fondova", kaže Josip Glavaš, čelnik Erste Investa.

Posebna prilika
"Primjena direktive EU kroz nacrt prijedloga zakona imat će veliki utjecaj na hrvatsko tržište kapitala i uvelike će odrediti sudbinu domaćih društava za upravljanje budući da nastoji stvoriti strukturu koja će onemogućiti odljev kapitala i slabljenje utjecaja na donošenje investicijskih odluka. Stoga posebna prilika za opstanak i razvoj domaće industrije leži u alternativnim investicijskim fondovima", stoji pak u obrazloženju zakona Ministarstva financija. Uz to što mora donijeti ova dva zakona kako bismo se uskladili s EU, Ministarstvo svrhu vidi i u osiguranju visoke razine zaštite ulagatelja. Sami fond menadžeri rekli su nam u četvrtak kako konačni prijedlozi dvaju zakona ne odstupaju bitno od prvih nacrta objavljenih sredinom srpnja i kolovoza, nakon čega je uslijedila kratka javna rasprava. Zakonom o investicijskim fondovima tako je omogućeno i da se u Europi osnuje takozvani master fond, a fondovi u regiji postaju "podružnice". To znači da sav novac koji se uplaćuje u Hrvatskoj, odlazi u Europu i tim se novcem od tamo upravlja.

Zakon u potpunosti otvara tržište registriranim društvima za upravljanje iz EU i strana društva će u Hrvatskoj s lakoćom moći otvarati nove fondove. Dokapitalizacija društva mora se provesti kada imovina fondova pod upravljanjem prelazi 2 mlrd. kuna (dosad je bilo 1,875 milijardi), a ukupan kapital društva ne smije biti veći od 80 milijuna (dosad 75 milijuna). Što se tiče alternativnih fondova, zakon će u potpunosti "olabaviti" dosadašnja ograničenja ulaganja i ti će fondovi, kažu nam fond menadžeri, prvenstveno biti namijenjeni profesionalnim "igračima". Josip Glavaš otvoreno kaže da će sigurno doći do znatne promjene na tržištu jer dolaze novi fondovi, strana konkurencija, ali i nove organizacijske mogućnosti uključujući i prekogranične (master- feeder). Ističe da će puno toga na kraju ovisiti i o podzakonskima aktima koje će regulator donijeti nakon donošenja novih zakona. Hanfa će tako u idućoj godini, kako je na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u listopadu najavio njezin čelnik Petar-Pierre Matek, donijeti oko 200 novih pravilnika, a polovica će se odnositi na ova dva zakona.

'Vrag je u detaljima'
Upravo se tu kriju potencijalni problemi, upozorava jedan fond menadžer. Iako su oba zakona velika i reguliraju puno toga, Hanfa je ta koja će morati odrediti brojne detalje. "A vrag se uvijek krije u detaljima", kaže nam taj menadžer dodajući da je dio fondovske industrije bio apelirao da se odgodi primjena dvaju zakona jer im treba više vremena za prilagodbu, što se ipak nije dogodilo. Dodaje da bi se na kraju velika društva za upravljanje mogla ipak jednostavnije prilagoditi, dok bi manja mogla imati problema. Prema posljednjim podacima regulatora tržišta kapitala za listopad, neto imovina otvorenih investicijskih fondova iznosila je 12,59 milijardi kuna, dok je imovina zatvorenih fondova (budućih alternativnih) bila oko 1,6 milijardi.