Iako se u Agrokoru vole pohvaliti svakim novim izdanjem obveznica ili kreditnim aranžmanom, član Uprave koncerna Ante Todorić u Bruxellesu se javno požalio da je novac skup. Izjavio je da je Agrokor osuđen na puno višu cijenu kapitala od svojih konkurenata iz inozemstva.

Ušao je i u raspravu s guvernerom Borisom Vujčićem, koji ga je upozorio na to da takav slučaj nije svojstven samo za Hrvatsku, sličnu sudbinu dijele i tvrtke iz slabije razvijenih država u samoj EU. Sve je to lijepo guverner konstatirao. No, da je na mjestu vlasnika Agrokora, koji je samo u devet mjeseci 2012. platio više od sto milijuna eura kamata, bio bi, ako ništa drugo, onda barem malo nervozniiji. Koliko bi te kamate bile niže da smo razvijenija država? Koliko bi novca, da im je cijena kapitala bolja, moglo biti prebačeno u novu investiciju? Neki će reći da se Agrokor ionako previše zadužio, pa eto mu onda i skupih kamata. No, da "krivnja" nije samo na Agrokoru, govori i analiza danske Jyske banke, koja je nakon godina (pre)poruka ulagačima da kupe Agrokorovu obveznicu svoju preporuku promijenila u "sell". Ironije radi, analitičari te banke kažu da je Agrokorov rezultat dobar, kompanija je ostvarila prihvatljivu dobit (koju su u odnosu na lani pojele kamate i tečajne razlike u Srbiji).

Prihodi su rasli dva posto, što neki u vrijeme ovakva pada potrošnje smatraju odličnim rezutatom. Danski bankari, međutim, Agrokoru daju loše prognoze zbog loših makroekonomskih očekivanja i pada BDP-a u regiji. U Agrokoru ne smatraju da takve ocjene mogu utjecati na njihovo buduće skuplje zaduživanje. Kažu da se posljednjim izdanjem obveznica iz rujna trguje dobro te da su investitori spremni platiti više. Ante Todorić u Bruxellesu je rekao i da će ulazak u EU značiti i bolje uvjete financiranja te više prilika za Agrokor. Ono na što u tom koncernu i u drugim našim velikim tvrtkama ipak trebaju računati jest da još nema naznaka oporavka potrošnje. Vlada je izgubljena, reforme nisu provedene, sve više ljudi (potrošača) ostaje bez posla. Čak ako dogodine doživimo niže kamate, prognoze o tome kome će i koliko proizvoda naše najbolje kompanije prodavati ostaju, na žalost, loše.