Ministar financija Slavko Linić izjavio je večeras kako osobno nema nikakvih prigovora na ocjene agencije Fitch koja je danas izmijenila prognozu kreditnog rejtinga Hrvatske iz 'stabilne' u 'negativnu' te ocijenio kako ta promjena ne bi trebala utjecati na cijenu zaduživanja Hrvatske, jer je kreditni rejting ostao nepromijenjen.

Agencija Fitch Ratings izmijenila je prognozu rejtinga Hrvatske iz stabilne u negativnu, potvrdivši rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti 'BBB-' i u domaćoj valuti 'BBB', upozoravajući uz ostalo kako prijedlog proračuna za 2013. dovodi u pitanje vjerodostojnost plana srednjoročne fiskalne konsolidacije koja je nužna za svođenje duga na održivu razinu.

Još nije završila procedura usvajanja proračuna za 2013., bit će vjerovatno dovršena u utorak, i već imamo prvu reakciju – agencije Fitch koja je zadržala kreditni rejting RH, ali onu pozitivnu prognozu okrenula je u negativnu, što znači da iskazuju zabrinutost za rejting Hrvatske i to iščitavajući državni proračun, kazao je Linić u izjavi za novinare u povodu današnje objave Fitcha.

Linić objašnjava kako su i za Fitch posebno zabrinjavajuće stavke, kao što smo i sami ocijenili, povećanje deficita državnog proračuna zbog ulaganja u Hrvatske vode i Hrvatske ceste, koje same po sebi nose oko 0,7 posto deficita i koje idu iz zaduživanja, izdaci za EU, veće kamate i nastavak strukturnih promjena u brodogradnji.

Očito je da uštede na drugim troškovima nisu mogle pokriti taj dio i Fitch ocjenjuje da je to nedostatak kontrole rashoda od strane Vlade, kazao je Linić dodajući da ti rashodi imaju negativan učinak i na rast ukupnog duga države.

Podsjeća kako i Fitch ističe dosta dugu proceduru pregovaranja sa sindikatima, neuspjeh vezan za smanjenje rashoda za plaće u 2012. te naglašava da je za Vladu važno da do kraja godine dovrši te procese i da se plaće kontroliraju u 2013.

Linić kaže kako osobno tomu nema što dodati, jer to jesu karakteristike proračuna za 2013.

Jasno smo kod predstavljanja proračuna naznačili da su to njegove slabosti – nagli skok troškova nije se mogao umanjiti na drugim stavkama, rekao je ministar financija.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Evidentno je, kao što je Fitch naveo, da je naš osnovni problem pravilo o fiskalnoj odgovornosti koje zahtijeva smanjenje rashoda za 1 posto BDP-a, što traži i u ovoj godini dodatna rezanja koja je u vrijeme recesije i krize jednostavno teško održati, pa je to razlog da imamo značajni rast rashoda i nešto manje uštede.

Istaknuo je borbu za privatne i javne investicije, jer nema ušteda i nemoguće će biti provesti uštede, održati fiskalnu konsolidaciju bez značajnijeg pokretanja prije svega investicijske potrošnje.

Na upit nije li Vlada preoptimistična s prognozom rasta BDP-a u idućoj godini za 1,8 posto, dok Fitch očekuje rast od samo 0,3 posto, Linić je ponovio kako su nemoguće uštede ako nema investicijskog rasta.

Izazov za Vladu je kako proizvodnim investicijama osigurati smanjenje enormnog uvoza, što znači bitku na domaćem tržištu. Kriza u Europi nam neće smanjiti naš optimizam budemo li efikasni u provođenju programa investicijskih ulaganja, kazao je Linić objašnjavajući razliku između Vladina optimizma i Fitcheve skepse vezano za prognoze rasta.

Ministar financija smatra i da promjena prognoze ne bi trebala imati veći utjecaj na cijenu zaduživanja Hrvatske, jer je bitan kreditni rejting kao posljednji investicijski rejting.

Očekuje uskoro i ocjenu agencije Standard & Poor's "koja je očito čekala prijedlog proračuna za 2013." Ako ta agencija ostane kod istog rejtinga, tada značajnih promjena našeg zaduživanja na ino tržištu ne bi trebalo biti, rekao je.

Na pitanja novinara istaknuo je i kako Vlada nema razloga razmišljati o promjenama u prijedlogu proračuna, jer je znala koji su rizici u proračunu te jasno poručila da je bitka za gospodarski rast jedan izazov, a drugi je kontrola rashoda.

"Ako bi zaista bili neuspješni u dizanju gospodarskog rasta tada, osim većeg smanjenja plaća i mirovina i ne bi bilo drugog rješenja. Jer plaće, mirovine, zdravstveni sustav su ono što najvećim dijelom karakterizira rashode u proračunu. To je ono što Vlada smatra da ne treba dirati i nije naš program. Naš program je izazov da dokažemo da investicijska aktivnost može pokriti novo povećanje rashoda koje imamo na drugim stavkama", kazao je Linić ističući kako se do kraja godine mora definirati politiku plaća za 2013. tako da ne bude sumnje hoće li se planirani rashodi za plaće ostvariti.