Ulaganja mirovinskih fondova na domaćem tržištu opterećena su i škarama očekivanja, nametnutim i kreiranim od strane dijela medija, pa i nekih institucija, koje, s jedne strane opravdano očekuju da fondovi ulažu u domaći realni sektor, a s druge stigmatiziraju ta ista ulaganja u usporedbi s bilo kojom drugom vrstom ulaganja.

Stav je to Damira Grbavca čelnog čovjeka Raiffeisen obvezunog mirovinskog fonda. "Mirovinski fondovi su prisutni na tržištu i na njemu kontinuirano ulažu te na tom polju ne očekujemo bitnije promjene. Međutim, očekivanja dijela aktera kako će mirovinski fondovi linearno i nekritično ulagati na tržištu radi pokretanja tržišta samog, nerealna su i neosnovana", oštar je Grbavac. Naime, obvezni mirovinski fondovi najveći su institucionalni ulagači u Hrvatskoj. Koliko je njihova uloga važna, pokazuje i njihovo povlačenje iz domaćih vrijednosnih papira prije nekoliko godina, što je uzrokovalo tektonske" poremećaje na Zagrebačkoj burzi. Dio javnosti mirovinskom fondovima predbacuje i ulaganje u problematične kompanije koje su prije nekoliko godina dobili milijune kuna od mirovinskih fondova, a sada su u stečaju ili na rubu stečaja. Stoga mnogi brokeri i fond menadžeri, kao i dio javnosti, predbacuje mirovincima kad se ulaganje pokaže rizičnim jer se radi o budućim mirovinama građana. No mirovinski fondovi i njihovi menadžeri kažu da je u nekim situacijama ključno sudjelovati na tržištu kapitala, koliko god ono bilo rizično jer se radi o realnom sektoru i radnim mjestima. Stoga čelnici obveznih mirovinskih fondova i traže povećanje ulaganja. Veći udio u kompaniji znači i veća kontrola. Primjerice, na zajedničkoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije Dinko Novoselec, prvi čovjek AZ fonda, istaknuo je kako 10% npr. Podravke predstavlja tek nešto više od 0,5% imovine tog fonda. 

A Podravka je tržišnom kapitalizacijom među "top" 15 društava na burzi i u tom pogledu osjetno odskaču samo Ina, Hrvatski telekom te Zagrebačka i Privredna banka. Na tu četvorku odnosi se čak 82 milijarde kuna ili 62%  ukupne tržišne kapitalizacije kompanija na ZSE. Kod drugih mirovinskih fondova proporcije su, s obzirom na njihovu veličinu, nešto drukčije. No i u najmanjem Erste Plavom, s neto imovinom većom od 6,7 milijardi kuna, desetina Podravke predstavlja nevelikih dva posto imovine fonda. "Mirovinski fondovi već neko vrijeme traže povećanje limita ulaganja u pojedinu kompaniju na hrvatskom tržištu s obzirom na odnos njihove veličine i tržišne kapitalizacije hrvatskih kompanija. Povećanje navedenog limita svakako bi nam omogućilo jače uključivanje u projekte kako dokapitalizacije tako i projekte privatizacija hrvatskih tvrtki te kvalitetnije utjecanje na poslovanje tvrtki u koje ulažemo, a sve naravno u cilju postizanja što boljih prinosa za naše članove", objašnjavaju iz AZ fonda. Dodaju da, kao što su već više puta do sada naglašavali, kuna uložena u Hrvatsku ima više pozitivnih efekata nego je to sami prinos za članove. "Kuna uložena u hrvatsko gospodarstvo otvara nova radna mjesta, povećava uplatu mirovinskih doprinosa i ima pozitivne efekte po fiskalni sustav države", zaključuju u tom fondu.

Rizična ulaganja

Problem s Ingrom

Među rizičnim ulaganjima zbog kojih se predbacuje mirovincima je i ono u Ingru, koja je mjesecima u blokadi i prijeti joj stečaj. Ta kompanija krajem listopada obavijestila je javnost kako nije u mogućnosti isplatiti vlasnike komercijalnih zapisa. Najveći udio u toj tvrtki ima PBZ/CO fond koji je drugi najveći dioničar Ingre s udjelom od 4,46% koji sada vrijedi 1,8 milijuna kuna, a primjerice početkom godine vrijedio je 4,2 milijuna. Slijedi AZ fond koji je vlasnik 564.00 dionica koje sada vrijede 1,7 milijuna kuna, a početkom godine vrijedio je 3,8 milijuna.

Blokada Dalekovoda

U problemima je i Dalekovod, u blokadi je više od mjesec dana. Banke su aktivirale zadužnice, tvrtka ne može poslovati i još se traži rješenje. Mirovinski fondovi (obvezni i dobrovoljni) najveći su dioničari i zajedno drže 34,5%.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa