Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju, koja će, kako se očekuje, pokazati da je gospodarstvo ponovno palo, ali sporije nego u prethodnom kvartalu. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u trećem kvartalu oslabilo 1,5 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 1 do 1,9 posto. Bio bi to četvrti kvartal zaredom kako gospodarstvo pada, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP potonuo 2,2 posto. Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

U prvom polugodištu ove godine BDP je pao oko 1,7 posto, a unatoč dobroj turističkoj sezoni, i u trećem se kvartalu očekuje pad. „Gotovo sve sastavnice BDP-a upućuju na to da je i u trećem tromjesečju gospodarstvo palo. Osobna potrošnja opterećena je vrlo slabim i iscrpljenim tržištem rada, što se očituje u ubrzanju godišnjeg rasta nezaposlenosti, neprestanom padu zaposlenosti, ali i u nastavku pada realnih plaća i raspoloživog dohotka. Pritom je ponovno porastao i potrošački pesimizam“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na slabost tržišta rada ukazuje podatak da je u listopadu broj nezaposlenih dosegnuo 333 tisuće, što je za 13,5 posto, ili gotovo 40 tisuća osoba, više nego u istom lanjskom mjesecu. Zbog rasta nezaposlenosti, smanjuje se realno raspoloživi dohodak, pa slabi osobna potrošnja. Ipak, pad prometa u trgovini na malo bio je u tri ljetna mjeseca nešto blaži nego u prethodnom tromjesečju. „Blago dinamiziranje trgovinske djelatnosti u odnosu na drugo tromjesečje može se pripisati dobroj turističkoj sezoni i potrošnji turista“, navodi se u anketi Hine.

No, pod pritiskom je i dalje industrijska proizvodnja. U rujnu je, primjerice, potonula 7,7 posto, što je posljedica pada domaće potrošnje, ali i slabosti inozemne potražnje. Gospodarstvo eurozone, našeg najvećeg vanjskotrgovinskog partnera, ponovno je uronilo u recesiju, drugu od 2009. godine. Nakon pada od 0,2 posto u drugom kvartalu, gospodarstvo 17-člane eurozone oslabilo je u trećem tromjesečju daljnjih 0,1 posto. Na godišnjoj je razini, pak, palo 0,6 posto. Zbog toga je oslabila i potražnja tih zemalja za uvoznim proizvodima, pa posljednjih mjeseci pada i hrvatski izvoz. Hrvatski robni izvoz bio je, izražen u eurima, u prvih devet mjeseci 2,2 posto manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 

„Unatoč padu izvoza roba, priljevi od usluga ublažit će negativne trendove, a i realni uvoz roba i usluga zasigurno je pao oštrije od izvoza. Stoga očekujemo pozitivan utjecaj neto izvoza na BDP“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. No, pad uvoza samo potvrđuje da i dalje slabe domaća potrošnja i industrija. Uz to, bolnu točku i dalje predstavljaju investicije. „Investicije su još uvijek u dubokoj recesiji. Građevinska aktivnost nastavila je slabiti, na što upućuje daljnji pad u građevinarstvu, a izgledan je i podbačaj investicija javnih poduzeća“, navodi se u anketi. Ni kreditna aktivnost ne ukazuje na oživljavanje gospodarstva. „Nastavlja se pad kredita banaka i za potrošnju i za investicijsku aktivnost, jer nema potražnje za kreditima ni kod stanovništva, ni kod poduzeća“, ističe jedan od makroekonomista u anketi.

Smanjenje procjena BDP-a u 2012.

Zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima, mnogi makroekonomisti, kao i niz domaćih i stranih institucija smanjio je posljednjih mjeseci procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini. Prije tri mjeseca osam makroekonomista u anketi Hine procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2012. godini oslabiti za 1,4 posto. U međuvremenu je njih petoro povećalo procjene pada gospodarstva, pa se sada u prosjeku očekuje pad BDP-a od 1,8 posto. Procjene pada povećala je nedavno i Hrvatska narodna banka. Prema najnovijim procjenama, u ovoj godini očekuje pad BDP-a od 1,9 posto, dok je prije očekivala pad od 1,6 posto.

I brojne su međunarodne institucije smanjile procjene gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je nedavno da u ovoj godini očekuje pad hrvatskog BDP-a za 1,9 posto, dok je u prethodnim prognozama procjenjivala da će skliznuti 1,2 posto. Pad od 1,9 posto očekuje i Europska komisija, dok je u proljetnim prognozama očekivala pad od 1,2 posto. Međunarodni monetarni fond povećao je, pak, u najnovijim prognozama procjenu pada hrvatskog BDP-a s 0,5 na 1,5 posto.

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana