Tvrdnje aviokompanija da zračne luke zarađuju silne novce dok se oni zbog poskupljenja goriva i krize bore s dugovima, nemaju statističko uporište, potvrdili su nekoliko puta sudionici Aviation Business Arene u srijedu u zagrebačkom hotelu Esplanade. "Čak 48 posto europskih zračnih luka posluje s gubitkom", tvrdi Tonči Peović, član Uprave Zračne luke Zagreb. Oni koji posluju dobro, poput aerodroma u Ženevi, pronađu poseban model pa tako spomenuti aerodrom polovicu prihoda ostvaruje avijacijskim uslugama, a drugu polovicu kupnjom u njihovim trgovinama, poslovanjem restorana, barova i ostalog.

Najveće šanse Dubrovniku
S druge strane, hrvatske zračne luke, posebice one manje, oslanjaju se na državne potpore. Marko Maček iz sektora za državne potpore Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja spomenuo je da će zračne luke ubuduće teže dolaziti do potpora. Maček naglašava da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju zračne luke za svaku državnu potporu morati dobiti odobrenje Europske komisije, dok im je dosad trebala samo  potvrda Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.Potpora  zračnom prometu u Hrvatskoj iznosi nešto iznad sto milijuna kuna godišnje, dok na sveukupne prometne subvencije za željeznice, autoceste i ostalo, otpada približno 5,5 milijardi kuna. "To je malo, ali subvencije će rasti samo za zračni promet, dok će se sve druge rezati", tvrdi Dean Simonić, pomoćnik ministra za zračni promet Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Najviše šansi za izvlačenje novca iz fondova EU ima zračna luka Dubrovnik koja prolazi kroz fazu rekonstrukcije, tvrdi Simonić.

Zadovoljeni standardi
Ulazak Hrvatske u EU zračnim lukama ne bi trebao predstavljati problem. Svih osam međunarodnih aerodroma zadovoljilo je europske standarde koji određuju dizajn aerodroma, duljinu staze i ostalo, no EU donosi i niz regulativa vezanih uz sigurnost. Te su regulative dobre, tvrdi Omer Pita, direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo, pogotovo kad je riječ o komercijalnim aviokompanijama kojima je sigurnost putnika na prvom mjestu."Zračni prijevoz najsigurniji je u Europi i Americi gdje se na deset milijuna polijetanja dogodi jedna nesreća. Prije deset godina ova brojka je bila deset puta veća", objašnjava važnost regulativa Omer Pita. U četvrtak, kad se zatvara konferencija u organizaciji Infoarene i pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, 180 stručnjaka iz devet zemalja raspravljat će o potencijalima zračnog cargo prometa u Hrvatskoj i u svijetu.

Avionske karte

Konstantni pad cijena

Avionska karta Pan Americana od New Yorka do europskih odredišta 1950. godine iznosila je, preračunato u današnju vrijednost, više od 3800 dolara. Danas karta za ove relacije stoji 600 dolara, kaže Tonči Peović. Aviokompanije su godinama snižavale cijene kako bi se približile srednjem sloju. Danas u Aziji živi 525 milijuna ljudi iz srednjeg društvenog sloja, a do 2030. trebalo bi ih biti više od tri milijarde, napominje Peović.