Otvaranjem tvornice stočne hrane, što je u petak obavio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, poslovni sustav Vindija konačno je kompletirao svoj proizvodni ciklus u mesno-mliječnom segmentu. U novu tvornicu imena BIOdar, koja će poslovati u okviru mesne industrije Koka, uloženo je 135 milijuna kuna. Varaždin je time postao sjedište najsuvremenije tvornice stočne hrane izgrađene na širem području jugoistočne Europe.

Izvozni potencijali
Tvornica će godišnje isporučivati oko 200.000 tona krmnih smjesa i premiksa, većim dijelom za potrebe sustava vezanog uz matičnu tvrtku, a ostatak će na tržište biti plasiran komercijalnom ponudom. Izgradnjom BIOdara Vindija je zaključila investicijski ciklus kojim je nakon preuzimanja Koke od HFP-a, gdje Vindija danas drži 83 posto dionica, u širenje i modernizaciju proizvodnje sveukupno uložila oko 400 milijuna kuna. Otvarajući novi objekt, vicepremijer Polančec je naglasio da će poslovni sustavi poput Vindije na usklađivanju proizvodnje sa zahtjevnim standardima EU i dalje imati snažnu potporu Vlade. Cilj državne potpore, među ostalim, vezan je i uz namjeru da se nastavi rast izvoza. “Ove godine očekujemo da će u poljoprivredno-prehrambenom sektoru pokrivenost uvoza izvozom dostići 65-68 posto, no bit ćemo zadovoljni tek kada izvoz nadjača uvoz za 50 posto zato što imamo potencijala za taj učinak”, kazao je Polančec. Najavio je da će nakon govedarstva i svinjogojstva uskoro startati i potpore za investicije u peradarstvu. Dragutin Drk, direktor poslovnog sustava Vindija, izgradnju BIOdara ocjenjuje najznačajnijim iskorakom u ostvarenju vizije zdrave hrane u Vindiji i Hrvatskoj. Tvornica je početna karika koja jamči potpunu sljedivost proizvodnje od polja do stola, ustvrdio je Drk. Od 1995. godine, kada je Vindija kupila Koku, svi poslovni parametri rasli su višestruko. Samo je izvoz povećan za više od 30 puta, naglasio je Drk. Podsjetio je da je Koka je jedina peradarska tvrtka u Hrvatskoj koja ima izvozni certifikat za prostor EU. Premda nova tvornica, po riječima direktora BIOdara Stjepana Sabljaka, zbog visokosofisticirane tehnologije u matičnom sustavu izravno ne daje brojnije povećanje zaposlenosti, njezino otvaranje ipak prelazi granice Varaždinske županije, a može se ocijeniti značajnim i za ukupno nacionalno gospodarstvo. Za godišnju proizvodnju 200.000 tona krmnih smjesa i premiksa kukuruz, soju i pšenicu (osnovne sirovine za preradu u BIOdaru) proizvodit će na temelju dugoročnih ugovora, brojni kooperanti na oko 40.000 hektara oranica u Varaždinskoj i susjednim županija. Gotova stočna hrana, osim za farme Koke, otpremat će se i prema Vindijinim kooperanatima, u peradarstvu ih je oko 200, a u mliječnom segmentu 6000.

Besprijekorno ispravno
Finalni proizvod namijenjen je prehrani svih domaćih životinja, a suvremena postrojenja osiguravaju iznimno nisku prisutnost prašine, samo 4 posto, pojašnjavaju u tvornici. Posebno ističu da će besprijekorna mikrobiološka ispravnost stočne hrane donijeti novu kakvoću i količinu mlijeka. Naime, nacionalni fond muznih krava, iako je uglavnom riječ o kvalitetnom genetskom materijalu, zbog nepravilne ishrane godišnje u prosjeku po jednom grlu daje oko 3500 litara mlijeka za razliku od europskih farmi gdje postižu i do 9500 litara. S novom kvalitetom hrane porast će količine domaćeg mlijeka što će smanjiti uvoz, uvjereni su u Vindiji.

U BIOdar ugrađeno 2000 tona čelika

Tlocrt nove tvornice iznosi 4000 četvornih metara, ali tehnološki dio smješten je u tornju visine 40 metara i površine tisuću kvadrata, što je razvedeno na sedam etaža pa ukupni prostor BIOdara zapravo iznosi oko 11.000 četvornih metara. U čeličnu konstrukciju objekta ugrađeno je oko 2000 tona čelika, a instalirana proizvodno-tehnološka oprema dopremljena na više od 130 tegljača. S obzirom na tradiciju proizvodnje stočne hrane dugu 42 godine, Vindija nije uzela vanjske usluge, nego je projekt izradio tim njezinih zaposlenika, a opremu je isporučila danska tvornica Sprout.