Srpska vlada je s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) potpisala Memorandum o razumijevanju, koji uz vojnu suradnju obuhvaća i poljoprivrednu djelatnost. Prema kazivanju Mlađana Dinkića, ministra gospodarstva koji je u ime vlade sklopio sporazum o suradnji s tom državom, predviđena su zajednička ulaganja u deset poljoprivrednih dobara u državnome vlasništvu koja raspolažu s 9000 hektara obradive zemlje.

Na prigovor poljoprivrednika da se zemlja radije daje na korištenje inozemnim tvrtkama nego domaćim proizođačima hrane, Ministarstvo poljoprivrede je upitalo zašto bi netkome smetalo da Al dahra, najveća agroindustrijska korporacija iz Abu Dabija koja uspješno posluje na svim kontinentima, dođe u Srbiju i vlastita sredstva uloži u navodnjavanje. U Srbiji  se navodnjava svega dva posto poljoprivrednog zemljišta, a posljedice toga vidjele su se ove godine kad je suša prepolovila urod. Al dahra je spremna uložiti 100 milijuna eura u navodnjavanje 25.000 hektara koji bi se obrađivali suvremenom mehanizacijom. Sporazum o ustupanju 10 poljoprivrednih dobara podigao je veliku prašinu među vojvođanskim poljoprivrednicima. Asocijacija Vojvodina agrar i Udruga poljoprivrednika Klub 100 plus traže ravnopravan tretman s inozemnim kompanijama koje dolaze u Srbiju. Aranžman nije po volji ni Udruzi građana koji traže povrat oduzete imovine poslije drugog svjetskog rata. Oni računaju da bi se najprije mogli namiriti državnim zemljištem.

Država raspolaže sa 600.000 hektara od kojih se ne obrađuje čak 400.000. Tihi rat vode i gradske vlasti Beograda i republičke vlade oko PK Beograd (PKB) koji raspolaže s više od 20.000 hektara. Ministar gospodarstva Mlađan Dinkić bi PKB dao na korištenje Al dahri, ali se tome protivi beogradski gradonačelnik Dragan Đilas jer se spomenuti kombinat nalazi u vlasništvu glavnog grada. Beograd bi mogao ući u direktan sukob s vladom dođe li do prodaje kombinata za koji Đilas tvrdi da je glavni proizvođač hrane za stanovnike Beograda te da njegova vrijednost iznosi više od milijardu eura. Gradonačelnik  tvrdi da će u PKB-u za tri godine biti mjesta za 30.000 radnika te da će se završetkom mosta preko Dunava vrijednost kombinata višestruko uvećati.

Agrokor

Zakupili 6000 hektara

Prema postojećem zakonu strani ulagači ne mogu uzimati zemlju u zakup kao fizičke osobe, ali je to dopušteno tvrtkama. Tako je Agrokor zakupio 6000 hektara u državnome vlasništvu. Baltic Property Fund ima 10.500 hektara. Najveći zemljoposjednici, koji su kupili državno zemljište, su Đorđije Nicović sa 29.600 hektara, Miroslav Mišković (25.000 ha), Miodrag Kostić (24.000) i Ivica Matijević (16.00). Ta su zemljišta stekli kupnjom poljoprivrednih kombinata.