Pretpostavke na kojima je Vlada radila proračun apsolutno su nerealno postavljene", glavni je dojam koji je pregledom tog Vladina dokumenta stekla Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Veoma joj je dvojbeno, kaže, računati s oporavkom gospodarstva u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, a još dvojbenije kalkulirati s 1,8 posto rasta BDP-a u idućoj godini. Osim neizvjesnosti u vanjskom okruženju, posebice kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, mi 'doma' nismo ozbiljnije zaronili u rješavanje strukturnih problema gospodarstva.

Utoliko je teže očekivati da izvoz robe i usluga bude generator rasta, a investicije (posebice javne) teško mogu same toliko povući gospodarstvo. Dio analitičara stoga vjeruje da su i projekcije rasta zapravo 'prilagođene' barem inicijalnoj usklađenosti sa zahtjevima Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji se kod smanjenja rashoda referira na udjel u BDP-u. Slično kao i prilikom izrade ovogodišnjeg proračuna, dakle, planu za 2013. spočitavaju se preoptimistične pretpostavke rasta, a isto vrijedi i za plan smanjenja određenih kategorija rashoda koji kod analitičara izaziva sumnju u ostvarivost. Primjerice, donoseći prošli tjedan rebalans proračuna za 2012. Vlada je morala priznati da je u prvotnim planom podcijenila izdatke za takozvane naknade građanima i kućanstvima (u kojim najveću stavku čine mirovine) povećavši ih za oko pola milijarde, na 64,2 milijarde kuna. U planu državnog proračuna za 2013. predvidjela je pak oko 100 milijuna kuna manje u toj kategoriji rashoda, iako se očekuje porast izdataka za mirovine za oko 370 milijuna kuna. Kako u Kukuriku koaliciji kane smanjiti te izdatke, nije jasno ni bivšoj ministrici financija Martini Dalić. Zasad, naime, nema naznaka da se u 2013. neće dogoditi uobičajeni prirast broja umirovljenika, kao ni da bi se odustalo od indeksacije mirovina koja pojedinačno znači minimalni porast mirovine, ali na masu umirovljenika već jedan posto povećanja znači oko 350 milijuna kuna proračunskih rashoda.

Kod rashoda za zaposlene Vlada planira najambicioznije smanjenje – ne računajući zdravstvo za oko 1,8 milijardi, a uključujući i plaće u zdravstvu 2,3 milijarde kuna. I taj plan, međutim, nosi dosta neizvjesnosti. "U odnosu na ovu godinu, Vlada ima nešto više manevarskog prostora da za 2013. osigura smanjenje mase tih izdataka, ali evidentno je da tu postoji rizik hoće li se to ovaj put i ostvariti", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Dodaje da zbog rizika općenito što prije treba razraditi i 'plan B'. I uz optimistična polazišta Vlade – koja su u priličnom raskoraku i u odnosu na jučer objavljene ocjene rejting agencije Moody's – projekcije rashoda proračuna predviđaju povećanje u odnosu na ovu godinu, a dio plana je i nešto veći deficit. Prihodi su planirani na 113,7 milijardi, a rashodi na 124,5 milijarde kuna, što je nešto brži rast nego kod prihoda. Time je proračunski manjak zacrtan na 10,9 milijardi i oko milijardu kuna je veći od ovogodišnjeg plana. Uz rast BDP-a od 1,8 posto, razina deficita mjerena udjelom u BDP-u iznosila bi 3,1 posto BDP-a, odnosno 0,2 postotna boda više nego ove godinu.

Na rashodnoj strani na porast izdataka najviše pritišću troškovi kamata koji bi trebali biti za oko 2 milijarde kuna veći, zatim uplata Hrvatske proračunu EU u iznosu oko 1,7 milijardi kuna te subvencije brodogradnji u iznosu oko 900 milijuna kuna. Vlada svoje projekcije temelji i na pretpostavci usporavanja stope inflacije, no i dogodine bi pritisci na rast cijena mogli biti podjednaki. Među ostalim, tome će pogodovati ukidanje nulte stope PDV-a, s procijenjenim efektom od oko 1,2 milijarde kuna većim prihodima od PDV-a (daljnjih 1,7 milijardi kuna povećanja očekuje se slijedom rasta gospodarske aktivnosti, bolje naplate poreza kojoj će pridonijeti i fiskalne blagajne). Standardu stanovništva neće pogodovati ni promjene u sustavu trošarina zbog usklađivanja s regulativom EU, uz efekt povećanja tih prihoda za oko 1,3 milijarde kuna. Pristupanje EU kod carinskih prihoda donosi smanjenje, a Vlada računa i s nešto nižim porezom na dobit, zbog ukidanja oporezivanja reinvestirane dobiti.

Ukidanje nulte stope

Dodatnih 1,3 milijarde kuna

Vlada je Saboru proslijedila i izmjene Zakona o PDV-u kojima se ukida nulta stopa na kruh, mlijeko, lijekove, knjige, ortopedska pomagala i još neke proizvode. Na te proizvode primjenjivat će se stopa od pet posto, koja je po direktivi Vijeća EU predviđena kao minimalna snižena stopa. Pored toga, 5-postotna stopa predlaže se i za plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak puštanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013., a koja su prethodno bila u postupku privremenog uvoza. U Ministarstvu financija procjenjuju da će izmjene i dopune zakona o PDV-u državnom proračunu donijeti oko 1,3 milijardi kuna. jd

Silazna putanja kreće tek 2015.

U 2013. od zaduživanja očekuje se 21,2 milijarde kuna

Javni dug i nadalje će rasti, no, nadaju se u Ministarstvu financija, ipak nešto slabijim tempom. Dapače, prema prognozama stručnjaka iz Katančićeve, za tri godine trebao bi doći do točke preokreta i krenuti lagano silaznom putanjom. S 55,8 milijuna kuna, koliko bi trebao doseći 2014. godine, na 55,7  milijuna kuna 2015. U globalu, ističu analitičari Ministarstva financija, kretanje javnog duga u narednom razdoblju bit će određeno visinom proračunskog manjka te preuzetim dugovima brodogradnje. Za iduću godinu, financijska konstrukcija je napravljena tako da će trebati 'platiti' 29,7 milijardi kuna, dok se od zaduživanja očekuje 21,2 milijarde kuna prihoda. 

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?