EN DE

Od 1. siječnja stop uvozu mlijeka iz BiH, Jakovina šuti

Autor: Božica Babić
12. studeni 2012. u 22:00
Podijeli članak —
U 2011. iz BiH smo uvezli 32,7 tisuća tona mlijeka u vrijednosti 27,5 milijuna američkih dolara

Uz neusklađeno zakonodavstvo, BiH nema laboratorij za nadzor kakvoće. Granična policija BiH od ljetos jače češlja hrvatske pošiljke.

Hrvatska prvoga siječnja 2013. na graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini počinje primjenjivati veterinarsku regulativu sukladnu zakonodavstvu Europske unije koja zaustavlja uvoz artikala animalnog podrijetla s tržišta BiH. Izjavio je to nedavno na HTV-u viši granični veterinarski inspektor Vjekoslav Ricov. Proizvodi iz animalne skupine kojima se najviše trguje su mlijeko i njegove prerađevine. U 2011. iz BiH je uvezeno 32,7 tisuća tona u vrijednosti 27,5 milijuna američkih dolara, dok su hrvatske tvrtke izvezle 34,8 tisuća tona za 33,5 milijuna dolara. Naši su susjedi dosad u prehrambenom sektoru s EU standardima uskladili samo proizvodnju ribljih prerađevina i jedino se ti artikli mogu izvoziti na zajedničko tržište Unije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Diplomatski ping-pong
Zašto zabrana uvoza proizvoda animalnog porijekla nastupa već u siječnju, a ne u srpnju, kada Hrvatska postaje punopravna članica, pitali smo Ministarstvo vanjskih poslova, Državni ured za trgovinsku politiku i Ministarstvo poljoprivrede. Zamolili smo i za komentar kako namjeravaju rješavati vjerojatne posljedice budući da se mogu očekivati kontramjere za hrvatski izvoz. S prvih dviju adresa kratko upućuju na to da je za problematiku mjerodavno Ministarstvo poljorivrede, a iz kabineta ministra Tihomira Jakovine uzvraćaju nam diplomatskim objašnjenjem: "Uvoz svih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku iz zemalja članica Cefte, među kojima je i BiH, bit će količinski neograničen i bez plaćanja carina, izuzev količinskih ograničenja u sektoru mesa, vina, riba i šećera. Naglašavamo da je potrebno uzeti u obzir posebne propise (primjerice, veterinarske) koje će biti potrebno zadovoljiti radi stavljanja proizvoda iz BiH na tržište RH u uvjetima članstva u EU". O roku uvođenja zabrane ni riječi iz Ministarstva poljoprivrede, čiji je inspektor spomenutu izjavu dao u HTV-ovoj emisji Potrošački kod. U nekoliko hrvatskih tvrtki, uz jamstvo neimenovanja, kažu nam da od ljeta granične BiH službe "treniraju strogoću", odugovlače s kontrolom i propuštanjem njihovih pošiljki, što ugrožava kakvoću proizvoda s obzirom na rok trajanja. To nam, neslužbeno, potvrđuju i u federalnom ministarstvu poljoprivrede. Nisu, ističu, zaduženi za ovu problematiku, u domeni je Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali znaju da je "Kancelarija za veterinarstvo BiH dala uputu graničnim inspektorima za češće uzorkovanje pošiljki". Ministarstvo vanjske trgovine BiH nije, međutim, željelo komentirati problem.

Hrvatska prvoga siječnja 2013. na graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini počinje primjenjivati veterinarsku regulativu sukladnu zakonodavstvu Europske unije koja zaustavlja uvoz artikala animalnog podrijetla s tržišta BiH. Izjavio je to nedavno na HTV-u viši granični veterinarski inspektor Vjekoslav Ricov. Proizvodi iz animalne skupine kojima se najviše trguje su mlijeko i njegove prerađevine. U 2011. iz BiH je uvezeno 32,7 tisuća tona u vrijednosti 27,5 milijuna američkih dolara, dok su hrvatske tvrtke izvezle 34,8 tisuća tona za 33,5 milijuna dolara. Naši su susjedi dosad u prehrambenom sektoru s EU standardima uskladili samo proizvodnju ribljih prerađevina i jedino se ti artikli mogu izvoziti na zajedničko tržište Unije.

Diplomatski ping-pong
Zašto zabrana uvoza proizvoda animalnog porijekla nastupa već u siječnju, a ne u srpnju, kada Hrvatska postaje punopravna članica, pitali smo Ministarstvo vanjskih poslova, Državni ured za trgovinsku politiku i Ministarstvo poljoprivrede. Zamolili smo i za komentar kako namjeravaju rješavati vjerojatne posljedice budući da se mogu očekivati kontramjere za hrvatski izvoz. S prvih dviju adresa kratko upućuju na to da je za problematiku mjerodavno Ministarstvo poljorivrede, a iz kabineta ministra Tihomira Jakovine uzvraćaju nam diplomatskim objašnjenjem: "Uvoz svih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku iz zemalja članica Cefte, među kojima je i BiH, bit će količinski neograničen i bez plaćanja carina, izuzev količinskih ograničenja u sektoru mesa, vina, riba i šećera. Naglašavamo da je potrebno uzeti u obzir posebne propise (primjerice, veterinarske) koje će biti potrebno zadovoljiti radi stavljanja proizvoda iz BiH na tržište RH u uvjetima članstva u EU". O roku uvođenja zabrane ni riječi iz Ministarstva poljoprivrede, čiji je inspektor spomenutu izjavu dao u HTV-ovoj emisji Potrošački kod. U nekoliko hrvatskih tvrtki, uz jamstvo neimenovanja, kažu nam da od ljeta granične BiH službe "treniraju strogoću", odugovlače s kontrolom i propuštanjem njihovih pošiljki, što ugrožava kakvoću proizvoda s obzirom na rok trajanja. To nam, neslužbeno, potvrđuju i u federalnom ministarstvu poljoprivrede. Nisu, ističu, zaduženi za ovu problematiku, u domeni je Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali znaju da je "Kancelarija za veterinarstvo BiH dala uputu graničnim inspektorima za češće uzorkovanje pošiljki". Ministarstvo vanjske trgovine BiH nije, međutim, željelo komentirati problem.

A da im ponudimo Križevce?
Ključni problem vezan uz uvoz mlijeka iz BiH jest što naši susjedi uz neusklađeno zakonodavstvo nemaju ni laboratorij koji bi provodio nadzor kakvoće. Hrvatska u Križevcima ima Središnji laboratorij za kontrolu kakvoće mlijeka, koji uz rad u tri smjene može obraditi 8000 uzoraka na dan. Kada je otvoren 2003., mlijeko je u otkup, a time i kontrolu kakvoće, davalo 58.815 gospodarstava. Taj je broj, međutim, u rujnu ove godine pao na 12,8 tisuća. Nema nikakvih zapreka, kaže nam upućeni izvor, da taj laboratorij, budući da je akreditiran po protokolu EU, raspoložive kapacitete ponudi i zemljama regije. Tu odluku, međutim, ne može donijeti sam, iza projekta moraju stati resorno ministarstvo i Vlada. Činjenicu da je mljekarska industrija najperspektivniji sektor u bosanskohercegovačkom agraru, izvozi 32,3 posto prerađenog mlijeka ili 72 milijuna litara (na hrvatsko tržište 53%), treba iskoristiti dok to ne učine konkurenti iz susjedstva, Mađarske ili Srbije.

Uvoznicima poremetili planove

Betoven se okreće Uniji

Može li zaustavljanje uvoza mlijeka iz BiH izazvati nestašicu na policama hrvatskih trgovina ili će ta mjera, zbog manjka mlijeka, možda pogodovati farmerima kroz povećanu otkupnu cijenu? U Agrokoru, Dukatu i Vindiji tvrde da ne uvoze mlijeko nego isključivo prerađuju količine otkupljene s hrvatskih farmi. Mlijeko iz BiH, kažu, kao vlastite robne marke uvoze trgovački lanci. Pulski Betoven na svom webu hvali se da je jedan od pet najvećih uvoznika mlijeka te da godišnje na hrvatskom tržištu proda više od 30 milijuna litara i 1000 tona sira. Svjesni smo da će nemogućnost uvoza iz BiH poremetiti naše poslovne planove, kaže Jadranka Žunić iz Betovena i dodaje da se pripremaju i okreću partnerima iz EU kod kojih već imaju ugovorenu robu i finaliziran novi asortiman.     

Autor: Božica Babić
12. studeni 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close