Ma koliko rijetke pristalice i zagovornici većeg uloga u društva kapitala u tome vidjeli puku formalnost, u vrijeme krize, malih narudžbi, gubitka tržišta i sve teže naplate se namjera Vlade da tvrtkama s početkom iduće godine uvede još i obvezu peterostrukog povećanja njihovog temeljnog kapitala samo je još jedan hladan tuš poduzetništvu.

Ministarstvo pravosuđa sada tomu pristupa sa željom uvođenja malo veće ozbiljnosti u sustav, nakon što je nedavno posegnulo za populističkom korekcijom Zakona o trgovačkim društvima, omogućivši jeftinije i brže osnivanje takozvanih jednostavnih tvrtki s osnivačkim kapitalom od svega 10 kuna. Na osnovu prvih efekate te mjere očekuje se do konca godine otvaranje oko 450 takvih tvrtki, no krene li obveza povećanja temeljnog kapitala na 100 tisuća kuna za d.o.o.-e i milijun kuna za dionička društva, mnogi iz tih redova prelazit će u jednostavne tvrtke. Sama visina temeljnog kapitala kod nas ni dosad nije shvaćana kao primaran znak ozbiljnosti poslovnog subjekta, pa ne čudi i podijeljnost iz redova gospodarstvenika i stručnjaka oko takvog razmišljanja u Vladi. Gospodarstvu štošta nedostaje za veću sigurnost u zaključenju poslova od toga koliko je u registru upisano osnivačkog kapitala.

Veći problem svakako je nesređen sustav koji je podložan stalnim promjenama. Samo ove godine u Hrvatskoj je izmijenjeno više od 400 zakonskih propisa, u prethodnima zbog usklađivanja s EU i više, no ključni problemi i dalje nisu riješeni. Konkurentnost stoga tone, pa se na svim globalnim rang-listama Hrvatska i dalje spušta. Sama promjena visine temeljnog kapitala teško će izmijeniti te boljke i stvoriti osjetno sigurnije okruženje, no uspiju li druge mjere koje se provodi u paketu, od predstečajne nagodbe do novih stečajnih pravila, biti vlasnik poduzeća narednih će godina imati definitivno veću težinu. Sigurno je, pak, da će u svemu opet najviše profitirati javni bilježnici, kojima je, kako se svi još sjećaju, 1995. godine obveza usklađivanja temeljnog kapitala donijela pravu žetvu. Stoga bi pravi potez zbog loše odabranog trenutka za takvu prisilnu mjeru država napravila odrekne li se prije svega svojih pristojbi i limitira li trošak javnim bilježnicima na razinu koja je propisana za jednostavne d.o.o.-e.