Povlačenje kapitala iz Hrvatske je ozbiljno pitanje i rizik je prisutan. Neizbježno je razduživanje do određene mjere, no druga Bečka inicijativa provodi se s namjerom da ono bude kontrolirano i ne uzrokuje potrese u ekonomiji, rekao je u petak direktor Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold.

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka dogovorile su zajedničku financijsku potporu za središnju i južnu Europu vrijednu 30 milijardi eura u iduće dvije godine. Koliko bi od tog novca moglo doći u Hrvatsku nije mogao komentirati. Na oproštajnom susretu s novinarima u povodu umirovljenja Harrold je rekao da je optimističan u vezi s ekonomskim izgledima Hrvatske i ulaskom u Europsku uniju, no upozorio da i dalje ostaju tri ključna neriješena područja: fiskalna stabilizacija, strukturne reforme i maksimiziranje koristi od članstva u EU. U srednjem je roku najvažnije održati kreditni rejting, što je moguće samo kroz fiskalnu stabilnost. Nakon toga je bitno provesti set reformi kojima će se stvoriti pozitivno poslovno okruženje te iskoristiti članstvo u Uniji. U sedmogodišnjem razdoblju, od 2014. do 2020., europski budžet predvidio je deset milijardi eura nepovratnih sredstava za članice.

"To je fantastična mogućnost, no za to trebate puno napraviti. Vjerujem da se Hrvatska može dobro pripremiti i maksimizirati prvih nekoliko godina članstva da povuče novac, u suprotnom ćete više plaćati nego imati koristi. Nitko vam neće ispisati ček, sami se za taj novac morate izboriti", rekao je. Svjetska banka u ovom trenu još finalizira prognoze rasta u 2013., koje će objaviti sredinom prosinca. Zasad se još raspravlja hoće li biti oporavka u 2013. i je li dosegnuto dno. "Sigurno neće biti velikog rasta, ali neće biti ni katastrofa također", istaknuo je Harrold dodavši da će u tome ključan biti proračun ujedno pohvalivši napredak u konsolidaciji javnih financija u posljednjih nekoliko mjeseci.