Vodeća kompanija sjeverozapadne Hrvatske po prihodima jest varaždinska Vindija, koja je u prošloj godini ostvarila 2,7 milijardi kuna prihoda.

Iako su joj prihodi rasli u odnosu na 2010. godinu, dobit nije. Tako je Vindija u 2011. godini zabilježila 17 milijuna kuna dobiti, a u 2010. godini 33 milijuna kuna. Drugi na listi je Lidl, koji je sa 2 milijarde kuna prihoda u 2010. narastao na 2,4 milijarde kuna prihoda u 2011. godini. Poslije Lidla slijede Podravka te Boxmark Leather sa 1,8 milijardi kuna prihoda u 2011. godini. "S obzirom na krizu u automobilskoj industriji očekujemo da ćemo održati obujam poslovanja na 90% razine iz 2012. godine", kaže Igor Greblički, predsjednik Uprave Boxmark Leathera. Na pitanje koliko im je u napretku poslovanja pomogla lokalna vlast, Greblički odgovara: "Lokalna uprava može samo pružati podršku tvrtkama osnivačima u okvirima svojih kompetencija i mogućnosti, a zakonske okvire postavlja središnja vlast, odnosno zakonodavac." U njihovu se slučaju, spominje, angažirala općina Trnovec, grad Varaždin i Varaždinska županija, HGK Varaždinske županije i tadašnji direktor zone Slobodan Mikac kako bi se oformila Slobodna zona Varaždin.

"Otkupljene su stotine sitnih parcela, uz velike napore osigurana je potrebna infrastruktura za zonu, a zemljišta i infrastruktura ponuđene su korisnicima zone po realnim, odnosno tržišnim cijenama bez pokušaja ostvarivanja nerealnih ekstraprofita, što je jedan od prvih faktora koji odbija investitore koji ulažu u proizvodne pogone. Prihvaćeni su i realizirani zahtjevi investitora o nužnim uvjetima poslovanja te je ostvaren do sada najuspješniji projekt gospodarske zone u Hrvatskoj koji su poslije manje-više preuzele sve ostale zone u zemlji", odgovara Greblički. Za mišljenje smo upitali i Jasenku Joukhadar iz tvrtke Medical intertrade. Ta se tvrtka također nalazi na samom vrhu onih s najvećim prihodima jer su u 2011. godini ostvarili 1,5 milijardi kuna prihoda, ali i 29 milijuna kuna dobiti. Joukhadar poslovnu klimu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ocjenjuje kao nesumnjivo pozitivnu, što kaže, dokazuje i broj poslovnih subjekata u regiji. "Pozitivnom okruženju pridonosi veličina tržišta regije i njezin rast. Međutim, poslovna klima regije ima mali utjecaj na industriju nacionalnih veleprodaja lijekova. Hrvatski zdravstveni sustav je strogo reguliran pa odluke na državnoj razini imaju najveći utjecaj na poslovanje. Jako mali segment prihoda ovisi o ekonomskoj moći stanovništva", govori Joukhadar.

Zaposlenost

Više od polovice radi u Zagrebu

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj je prema podacima iz 2011. godine bilo zaposleno 548.274 osobe, što je 47,7% ukupnog broja zaposlenih kod pravnih osoba. Od tih 548.274 osoba udio onih koji rade u Gradu Zagrebu bio je 65,6%, a onih koji rade u Zagrebačkoj županiji 10,8%.