Gastro Grupa d.o.o. kao vodeća kompanija odnosno klaster u Hrvatskoj za distribuciju gastro programa u HoReCa (hoteli, restorani, kafići) tržištu mora biti prisutna na svim relevantnim sajmovima, osobito na sajmovima gastronomije, izjavio je Đuro Horvat, predsjednik Uprave Gastro grupe u povodu netom završenog prvog sajma Gastronomia u Grazu. Sajam nam je zanimljiv, dodaje Horvat, kao i svi ostali sajmovi na koje odlazimo, prije svega zbog praćenja trendova i uvida u inovacije na području ugostiteljstva i hoteljerstva. Budući da se na samom sajmu nalazi velik broj izlagača koji diktiraju trendove i predstavljaju inovacije, ne treba ni spominjati kako je to pravo mjesto za prikupljanje dobrih kontakata i stvaranje baze za potencijalne buduće poslovne odnose.

Važna blizina
U Hrvatskoj se već nekoliko sajmova specijaliziralo za ugostiteljsku ponudu i mnogi iz ove branše smatraju kako je splitski Gast prerastao regionalne okvire, dok za Zagrebački velesajam, pak, kažu da se u segmentu gastro ponude mora obnoviti i osvježiti. Gastro grupa, koju čini 35 članica, ima, inače, godišnji promet od tri milijarde kuna te oko 13.500 HoReCa kupaca. Ove godine planira doseći 25 posto tržišnog udjela u tom segmentu prodaje za razliku od prošlogodišnjih 23 posto. S obzirom na lidersku poziciju u distribuciji na domaćem tržištu, pokroviteljstva gastro sajmova, pa tako i splitskoga Gasta, dio su promotivne politike grupe. Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, nije bio u Grazu jer smatra da mnogo toga može kupiti i vidjeti u Hrvatskoj. Za razliku od njega kojem se put iz Vodica, gdje ima poznatu slastičarnicu, učinio vjerojatno predugim, iz Zagreba i sjeverozapadnih županija u Austriju su krenuli puni autobusi ugostitelja. Mihić obično odlazi na splitski sajam Gast koji mnogi drže najvećim te vrste u Hrvatskoj, Istrijani pak imaju svoje specijalizirane sajmove u Puli, Poreču i Umagu, a rado odlaze i u Italiju baš kao što Zagrepčani rado posjećuju sajmove u Austriji iako i Zagrebački velesajam ima tradiciju sajmovanja vezanih uz turizam i ugostiteljstvo. Međutim, Nilly Nail, direktor Messecentergraz, smatra da je njihov sajam namijenjen prvenstveno domaćim izlagačima, a – primjerice – zagrebački Gastro, hrvatskim. Gastronomima je zanimljivo da posjećuju što više sajmova jer vide nove tvrtke i novitete, specifičnosti pojedinih regija, a konkurencija među gradovima je pozitivna. Na prvi sajam Gastronomia u Graz je došlo malo tvrtki iz drugih zemalja, tek nekolicina ih je iz Slovenije i Hrvatske, ali u prvoj fazi, dok sajam ne sagradi nove izložbene prostore u koje investira ukupno 58 milijuna eura u idućih nekoliko godina, cilj im je, tumači Nail, dolazak što većeg broja posjetioca, a ne izlagača.

Veza s turizmom
Ipak, na prvoj Gastronomiji, od 10. do 13. rujna, okupilo se 160 izlagača, a cilj svih sajmova u Grazu je specijalizacija ponude te nastup između 300 do 400 izlagača. Štajerska Vlada, pak, već godinama pokušava organizirati regionalnu suradnju s Hrvatskom, Slovenijom, Koruškom, Gradišćem i zapadnom Mađarskom pa se u budućnosti očekuje još jače povezivanje tvrtki iz ovih područja. Sajmovi u Grazu vrlo su zanimljivi za hrvatsko tržište s obzirom na blizinu, smatra Slavko Begić, predstavnik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, a i dio su politike o suradnji u budućoj regiji Europske unije koju promiče Štajerska vlada. U pokrajini Štajerskoj djeluje znatan broj ugostiteljskih objekata, više od 6500 te je 8500 hotela sa 110.000 kreveta. U međunarodnim okvirima, pak, Štajerska je već poznata po bogatoj wellness ponudi. Organizatori sajma Gastronomia smatraju kako su udarne regije na koje sajam računa turistički privlačne destinacije i stoga nisu bez razloga na okupu.

Sajam u Grazu – ´velika i specijalizirana trgovina´
Branko Greblički-Ventek, vlasnik restorana Zelenjak pokraj Kumrovca i član Ceha ugostitelja HOK-a, nije siguran hoće li iduće godine posjetiti Gastronomiju koja mu djeluje kao velika prodavaonica gastroopreme i bolje specijaliziran od istog sajma na Zagrebačkom velesajmu. Grebličkov restoran s pansionom pripada kategoriji malih obiteljskih hotela, ima desetak zaposlenih, a najčešći gosti su iz Zagreba i Slovenije kojima namjerava ponudu upotpuniti wellnessom. U to će Greblički u idućih godinu dana uložiti oko 50 tisuća eura ne zato što je to in u Austriji nego zato što smatra da uz šetnju obalom Sutle i zelenilo može ponuditi više. Mladen Požeg, predsjednik Ceha ugostitelja obrtničke komore Zagreb i vlasnik dva restorana i vinograda također obilazi gotovo sve sajmove kako bi, kaže, vidio “novi način rada, serviranja i svega po malo što može primijeniti”. Posebno su ga zanimali najnoviji strojevi za pranje posuđa koje je izložio Elektrolux. Koliko Austrijanci paze na sve detalje vidi se i po tomu što su uz raznovrsnu ponudu od odjeće za ugostitelje i posuđa do prehrambenih proizvoda i slično organizirali i radionicu o temu “Glazba u gostionici”.

Ulaganje u wellness potrebno je precizno isplanirati
U Austriji se veliko značenje daje wellness ponudi po kojoj su tamošnja termalna kupališta postala međunarodno poznata.
Međutim, Nilly Nail, direktor Messecenteragraza, upozorava da su danas vodeća ulaganja upravo u proširenju wellnessa i u svim ostalim hotelima jer je on postao nezaobilazni dio hotelske ponude. Poduzetnici i hotelijeri koji planiraju spa i wellness uvesti u svoju ponudu postaju sve svjesniji da je taj proizvod skupi ne samo u gradnji nego i u održavanju te da iziskuje visoku potrošnju električne energije i vode te dodatnu cijenu rada stručnog osoblja, izjavila je Jelica Popić, liječnica i direktorica Spa Wellness Akademije u Lovranu. Ona kaže da je bitno od samog početka, od poslovne ideje, planiranja, izvedbe i provođenja wellnessa i spa precizno programirati wellness kako bi se racionalizirali troškovi. Poduzetničke (turističke) koncepcije wellnessa budućnosti neće se, tumači, razvijati uspješno i mjeriti prema količini opreme nego isključivo prema njihovoj primjeni u korist gosta pa će biti važnije što se, a ne koliko nudi.