Propala srpska Agrobanka i službeno se "utoplia" u Poštansku štedionicu, s cjelokupnom preostalom imovinom koja je ostala nakon gubitka od 310 milijuna eura zbog kojeg joj je oduzeta dozvola za rad. Štedionica je tako uz 60 poslovnica naslijedila i 392,3 milijuna eura obveza Agrobanke.

Sa 238,5 milijuna eura dio će pokriti Agencija za osiguranje depozita kako bi štediše mogle raspolagati svojim novcem, ali su dioničari zasad ostali "kratkih rukava". Među njima su i strani državljani čije su dionice, vrijedne ukupno 70 milijuna eura, svrstane u paket neosiguranih depozita pa će povrat novca tražiti arbitražnim postupkom pred nekim od međunarodnih sudova. Cijeli manevar vlada je obavila de facto preko noći hitnim usvajanjem zakona kojim je omogućeno preuzimanje imovine i obveza problematičnih banaka s državnim kapitalom. Žurba je objašnjena tek nastojanjem da se u tjednu štednje koji počinje 31. listopada štedišama omogući raspolaganje ušteđevinom. Novi zakon odobrila je i Narodna banka Srbije u kojoj smatraju da je obavljeno preuzimanje bilo nužno radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava.

Tako je Nova Agrobanka nepunih mjesec dana nakon osnivanja otišla u stečaj, što je najkraći vijek jedne banke u povijesti srpskog bankarstva. S druge strane Poštanska štedionica spomenutim je preuzimanjem ojačala poziciju u financijskom sektoru, što je kandidira za, kako kažu tamošnji analitičari, "privlačnu udavaču" za neku stranu banku. Vlada je, naime, kani podati kako bi smanjila minus u proračunu za 2013. godinu, koji iznosi milijardu eura. Inače, parlamentarna rasprava otkrila je da je vlada potrošila 600 milijuna eura za razne dokapitalizacije koje ipak nisu bile dostatne za oporavak banaka u kojima je državni kapital.