Prema podacima HNB-a, na kraju srpnja je javni dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, zabilježio rast od 4,6 mlrd. kuna (2,7 posto) na 174,7 mlrd. kuna, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Tome je gotovo u potpunosti pridonio rast unutarnje komponente koja je u spomenutom mjesecu porasla za 4,5 mlrd. kuna (4,2 posto) na 113,4 mlrd. kuna potaknuta primarno izdanjem druge tranše državnih obveznica na domaćem tržištu ukupne vrijednosti oko 5 mlrd. kuna (2 mlrd. kuna i 400 mil. eura), pojašnjavaju analitičari.

U odnosu na srpanj prošle godine dug središnje države porastao je za 23,4 mlrd. kuna ili 15,5 posto, prvenstveno zahvaljujući rastu unutarnje komponente za 15,1 mlrd. kuna, no zahvaljujući prije svega rastu u travnju (nakon izdanja euroobveznice), i doprinos inozemne komponente iznosi 8,3 mlrd. kuna.U prvih sedam mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 20,8 mlrd. kuna, od čega se 11,9 mlrd. kuna odnosi na unutarnju komponentu.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u srpnju su se nastavila blago smanjivati te su se spustila na 56,2 mlrd. kuna, što je za 346 mil kuna ili 0,6 posto manje nego u lipnju, stoji u RBA analizi. U odnosu na kraj prošle godine ukupna jamstva manja su za 3,6 mlrd kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 1,5 mlrd. kuna, a domaća za 2,1 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Tijekom prve polovine ove godine najviši je mjesečni pad zabilježen u travnju i svibnju kada su se jamstva smanjili za ukupno 6,8 mlrd. kuna.

Rast duga središnje države u ovoj će godini pridonijeti izdanje euroobveznice u travnju, izdanja obveznica u srpnju, kao i pojačano izdavanje trezorskih zapisa na početku ove godine te uključenje jamstava brodogradilištima u dug središnje države, stoji u analizi. Do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi s uključenim jamstvima dosegnuti razine oko 63 posto BDP-a, dok bi se u sljedećoj godini trebao stabilizirati na razinama oko 62 posto BDP-a, zaključuju analitičari.