Stvarno je strašno koliko ljudi nemaju povjerenja u poštenu igru na burzi. Prijatelju sam pokušao dočarati što radim, što pokušavam. Pitam ga bi li novčanicu od 100 kuna kupio od mene za 10, 20, 50 ili 70. Kažem mu, recimo da su ama baš svi ključni ljudi države smeće. Najgore smeće koje postoji na kugli zemaljskoj. Kriminalci. Zamislimo da ni od koje institucije ne možeš očekivati da te zaštiti od prevaranata, da je svima njima jedina svrha stvaranje i održavanje pravosudnog koridora za izvlačenje bogatstava iz ove divne zemlje, dok se ni domaće izdajnike ni međunarodnu zajednicu ne tiče ubijaju li se ljudi na cesti, a kamo li je li netko od banke dobio nekoliko milijardi kuna kredita po nižoj kamati od prinosa na obveznice, ili je li tkogod stradao kupivši dionice rudnika ugljena od kojeg se pravi sok, a i liječi sve bolesti. Dakle, pod pretpostavkom da je Hrvatska planetarni čučavac, pitam ga bi li od mene kupio 100 kuna po 10 ili 20. Konačno, odgovori on, da bi, prihvatio bi rizik makar mu možda prodajem falsificiranu novčanicu, ali da je to lako, novac je novac, no ne vjeruje da se kompanije vrijedne 100 prodaju za 10 ili 20.
To bi bio i moj pristup jednoj od komentiranijih tema prošlog tjedna, Istraturistu.

Moralnost robovskog rada

Kao i sve ostale dionice, kao i sva ostala imovina u koju ljudi investiraju, za mene je ISTT samo pitanje cijene. Od 2006. godine do, TTM, danas, prihodi od prodaje rasli su od cca 310 do 453 milijuna kuna. Po podacima s mojedionice.com, EBIT nema crvenih polja, po cijeni od srijede P/E je 9,63. Pisao sam kako bih teško nešto platio više od 7-8 EBITDA, a P/EBITDA je 3,86. Da sam većinski vlasnik, Zagrebačka banka, da imam gotovo 72 posto kompanije, podrazumijeva se da bih htio skupiti koliko je potrebno za istiskivanje. A što se mene tiče, uvažavajući sve navedene rizike – savjet ne tražim, niti bih ga dao – da cijena Istraturista padne na P/E 5, ili 60 kuna, vrlo je vjerojatno da bih kupio nešto dionica. Nadajući se da ću proći, ako ne kao s delistiranima Hotelima Baška, na kojima sam na ime dividende u dvije godine vratio 60 posto uloženog, a onda bar slično kao s Hotelima Baška. Jednostavno, i ono što se često, iako ništa nije sigurno, naziva sigurnim, i rizik, pitanje su cijene.

Čekajući izvješća dviju meni dragih kompanija, Vupika i Herbalifea, vidim kako  Buffett kaže da svjetska ekonomija usporava, da Merkollande postaje Merde, da u SAD-u 46 milijuna ljudi dobiva tzv. food stamps, no najviše me se dojmila priča o Fordovu odlasku iz Genka. Bojim se da riječ kriza na mnogim mjestima treba zamijeniti riječima nova stvarnost. Svi nešto čekaju da kriza prođe, a bojim se da na mnogim mjestima nije ni počela, dok na mnogima ovo što traje nekoliko godina neće proći sve dok se američke i europske plaće ne izjednače plaće s indijskima i kineskima. Utoliko smatram da dodjeljivanje Nobelove nagrade za mir EU i te kako ima smisla. Da nije bilo političke volje da se podrži tiskanje novca, to jest da se podrži kicking the can, već danas bismo vjerojatno imali građanski rat u Grčkoj, moguće i u Španjolskoj (ako se netko ne bi dosjetio kampanji da su za sve muke Španjolaca krivi Francuzi), i tako dalje. Na P/E S&P 500 oko 14 hoće li Ben štampati do vječnosti ne zanima me toliko zbog smjera kretanja indeksa, nego u doba u kojemu se Amerika i Europa naglo bave moralnošću robovskog rada beskrajno tiskanje novca zanima me zbog mnogo važnijih razloga.

Nova stvarnost

Moja poznanica iz očaja je otišla u Indiju, na pamet joj ne pada vratiti se u Hrvatsku. Prijatelj koji se vratio u Hrvatsku pričao mi je da zapadnjake ni najmanje nije zanimalo što su radnici u call centrima u Delhiju mijenjali dan za noć za nekoliko dolara na dan. To nije zanimalo ni vojsku ljudi u Genku koji zbog dobre socijalne pomoći nisu morali raditi, pa onda nisu ni radili. Najkraće rečeno, ulažem li lokalno – savjet ne tražim, niti bih ga dao – gledam neelastičnu potražnju, ili turizam. Razmatram li ulaganje izvan Hrvatske, volim da kompanija kuglu zemaljsku tretira kao svoje dvorište, doslovce selo. Nova stvarnost.

* Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju ni na bavljenje dionicama. Autor posjeduje HDEL-R-A, IPKK-R-A, TUHO-R-A, KODT-P-A, HBAS-R-A, LURA-R-A, VPIK-R-A, VIRO-R-A, STTB (Makedonija), PLNM (Srbija) i HLF (NYSE).

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?