Nakon četiri godine krize, i u ovoj godini nas očekuje još veći pad od prvotnih prognoza, od 1,9 posto što znači da je gospodarski rast u krizi pao deset postotnih bodova, a prve znakove oporavka moguće je očekivati tek iduće godine, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na godišnjoj konferenciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Uz dozu šarma guverner je bio jednako oštar u seciranju ekonomskih prilika i u porukama Vladi kao i njegov prethodnik Željko Rohatinski. Vanjski dug na razini je 102 posto BDP-a, godišnja potreba za refinanciranjem je oko 36 posto BDP-a, a samo ove i u iduće dvije godine Hrvatska mora financirati oko 5 milijardi eura deficita.

Za razliku od Banskih dvora koji izlaz iz krize vide u investicijama, u HNB-u ne misle tako. "Prevelik naglasak stavljen je na državne investicijske projekte imajući na umu ograničen kapacitet za zaduživanje države, a premali na privatne investicije", smatra guverner. Upravo su privatne investicije u izvozne (ili uvozno supstitutivne) sektore je ono što u srednjem roku može podići potencijalnu stopu rasta. "Drugim riječima, Hrvatska rast opet mora temeljiti na priljevu kapitala, no ovaj puta ne dužničkog nego izravnog", poručio je guverner dodavši da je radikalne poteze treba vući za poboljšavanje investicijske klime. Nije dovoljno samo rješavati prepreke za ulaganja već stvarati uvjete bolje nego u drugim zemljama.

Osim investicija, Vujčić je kritizirao i fiskalnu politiku Vlade. "Fiskalna politika provodi se na prihodnoj strani proračuna umjesto nad rashodima što će dovesti do toga da će pad BDP-a biti veći od planiranog, a upitno je i izvršenje planiranog rasta deficita. Ukoliko želi smanjiti negativan utjecaj konsolidacije na rast, Vlada ga mora usmjeriti na rashode što ne isključuje promjenu strukutre poreza", poručio je.

Pred Hrvatskom su dva imperativa: makroekonomska stabilnost i novi model rasta. Bez stabilne makroekonomske politike i fiskalne konsolidacije, Hrvatskoj prijeti gubitak povjerenja investitora. Ne uspije li postati atraktivna za poslovanje i privući značajnije investicije, Hrvatska će uz visoki dug teško pronaći model rasta što će definirati životni standard ove i budućih generacija.

"Hrvatska je danas na gotovo sudbonosnom raskrižju na kojem ovaj put ne bira političku već ekonomsku subinu. Za to je poželjan politički i društveni konzenzus, a u suprotnom patrikularni interesi i populistički porivi prijete blokadom procesa koji su u dugoročnom interesu građana", upozorio je guverner s katedre Ekonomskog fakulteta.

'Opasna iluzija'
Svima koji rješenje ekonomskih problema vide u devalvaciji te monetarnom financiranju deficita, Vujčić je nedvosmisleno poručio da je to – opasna iluzija. "To je isprobano puno puta za vrijeme Jugoslavije, a djelomičnom i u neovisnoj Hrvatskoj, i svaki puta je propalo. Zašto to neki još zazivaju? Ili zato jer nisu u stanju učiti ili zato jer je rješenje da sve rješava tiskanjem novca najlakše ponuditi umjesto teških i nepopularnih reformi", pitajući se zašto onda Jugoslavija nije postala izvozna sila uz sve devalvacije dinara. Monetarnu politiku HNB nema namjeru mijenjati, jasno je poručio Vujčić.

Akademija Prodajni Mindset

Iskusni stručnjak Vedran Sorić otkriva kako (p)ostati uspješan, pogledajte i poslušajte!

Veća produktivnost

Zašto je ovo najbolje ulaganje u 2026.