U Slavonskom Brodu održan je u srijedu 3. kongres pilanara jugoistočne Europe u organizaciji Hrvatskoga drvnog klastera. I ove je godine kongres okupio više od stotinu sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Crne Gore.

Glavni partner kongresa je grupa WEINIG (Intercet) koja je predstavila niz tehnološko-organizacijskih noviteta, a suorganizator je bio već tradicionalno vodeći europski institut za pilanarstvo, LHK iz Rosenheima iz Njemačke.Pilane se susreću s nestašicom sirovine, najavom povećanja cijena i sve većim pritiskom s europskog tržišta. Stoga je glavna tema kongresa bila kako u tim okolnostima opstati, kako zadržati tržišne pozicije i učiniti pilansku proizvodnju profitabilnom? Odgovore na ova pitanja te ostale teme kao što je dostupnost sirovine te iskorištavanje drvnog ostatka ponudili su vodeći pilanari, šumari, trgovci drvom, dobavljači tehnologija i neki od predstavnika nadležnih institucija. Uz mnoge pesimistične izjave ipak se mogu čuti i afirmativni stavovi o boljem iskorištavanju lokalne sirovine, poručili su organizatori kongresa.

Pri tome treba, dodaju, imati na umu kako strani stručnjaci ističu prednost kvalitetnoga šumskog resursa u regiji JIE te smatraju da upravo drvna industrija treba biti jedna od strateških grana tog područja. Željko Govedić, predsjednik Sindikata drvne i papirne industrije, uoči kongresa je podsjetio na konferenciji za novinare i na sve teži socijalni položaj zaposlenih radnika. Osim komercijalnih teškoća na stranim tržištima, rekao je Govedić, problemi se pojavljuju u poslovanju tvrtki kroz pojačanu insolventnost te povećavanje gubitaka. Zbog toga više od 70% radnika u ovoj grani prima minimalac, a prosječna plaća je samo 2700 kuna.

Sindikati

Spriječiti liberalizaciju

Država mora voditi računa o svakom postojećem radnom mjestu i bezuvjetno pronaći nove tržišne modele koji će osigurati nastavak proizvodnje u izvozno orijentiranoj drvnoj industriji, poručuje predsjednik sindikata Govedić. Treba osigurati i zakonsku podlogu za višegodišnje ugovore te spriječiti potpunu liberalizaciju tržišta drvne sirovine koja je nacionalni resurs. U pitanju je inače gubitak šest tisuća radnih mjesta.