Uvođenje čvršćih pravila i odgovornosti pri baratanju proračunskim novcem glavni je razlog miniranja novoga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Smatra to Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), kojoj smetaju konstrukcije prema kojima se privatnim visokoškolskim institucijama pogoduje za stvaranje ekstraprofita.

Kako se, naime, smanjuju kvote na javnim fakultetima, povećava se broj studenata na privatnima. I poslodavci su se tako uključili su aktualnu raspravu o zakonu koji bi fotelje mogao stajati ministra Željka Jovanovića. Da su u Hrvatskoj upisne kvote problematične, slažu se svi sudionici javne rasprave o spornom zakonu, No, od njih se svi i ograđuju. Premda se u početku tvrdilo kako su one glavni razlog spora između ministra Željka Jovanovića i potpredsjednika Vlade Branka Grčića, bivšeg dekana Ekonomskog fakulteta u Splitu, oni se, službeno, nisu sukobili oko kvota. A možda su trebali. Prema podacima koje je dobio Poslovni dnevnik, samo je ove akademske godine, nakon smanjenja kvota, na ekonomske smjerove u Hrvatskoj na svim javnim i svim privatnim visokoškolskim institucijama u prvu godinu upisano čak 4157 studenata!

Ekonomski su smjerovi poseban trn u oku i akademske i poslovne zajednice. Naime, samo je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini predviđao upis čak 1210 studenata, iako je kvota smanjena za 260 mjesta. Osim u Zagrebu, kvote na ekonomiji smanjene su i u Osijeku, Rijeci i Zadru, no broj budućih ekonomista nadilazi buduće potrebe hrvatskog gospodarstva. Problem nisu samo javna sveučilišta nego i privatni studijski i stručni programi. Iako nitko ne dovodi u pitanje automiju privatnih visokoškolskih institucija koje financiraju same sebe, koje su nerijetko i mnogo kvalitetnije od javnih, više od 60 posto svih privatnih visokoškolskih institucija upisuje studente u programe vezane uz ekonomiju. Osim ekonomista, tržište rada će preplaviti i pravnici. Samo je u ovoj akademskoj godini na razini države upisan 1921 brucoš prava.

I u ovom slučaju su kvote već smanjenje, na Pravnom fakultetu u Zagrebu, primjerice, za 332 mjesta. Trenutno je samo u Zagrebu nezaposleno oko 400 novinara, a ove je godine u Hrvatskoj na prvu godinu novinarstva i komunikologije upisano čak 405 studenata. Iduće godine bit će ih i više jer se otvara Medijsko sveučilište. Svake godine upisujemo i oko 500 budućih učitelja razredne nastave, 300-tinjak budućih profesora povijesti, oko 250 budućih psihologa, 80-ak arheologa te 70-ak etnologa i antropologa. "Sveučilišta moraju uzeti kvote u svoje ruke, a za ovakvo su stanje najodgovorniji sveučilišni lideri", zaključuje Jasmina Havranek iz Agencija za znanosti i visoko obrazovanje.