Peta sjednica Hrvatskog sabora nastavljena je raspravom o izvješću o radu državnih odvjetništava u 2011. godini.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić istaknuo je da je zbog novog Zakona o kaznenom postupku povećan broj zaposlenih u DORH-u za 180 te sada ukupno ima 1646 zaposlenika, od čega je 617 odvjetnika i njihovih zamjenika.

U izvješću stoji kako su državna odvjetništva lani zaprimila 90.631 kaznenu prijavu, što je 3,1 posto više nego godinu prije. Bilježi se porast kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja (za 11,1 posto), maloljetnih osoba (3,8 posto), mlađih punoljetnih osoba (1,5 posto) i pravnih osoba (17 posto).

Smanjen je broj prijava samo protiv odraslih osoba, a uzrok je, smatra tužiteljstvo, u povećanju broja prijava protiv nepoznatih osoba.

Najviše je postupaka zbog imovinsko-pravnih kaznenih djela te zloporabe opojnih droga.

Zamrznuto imovine u vrijednosti od 255 milijuna kuna

Bajić je izvijestio i da je DORH zamrznuo imovine u vrijednosti od 255 milijuna kuna, a oduzeto je nešto nešto manje od 80 milijuna kuna u imovinsko-pravnim procesima.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zaprimio je 1184 prijave, a 716 ih je odbačeno. Sudovi su u tim slučajevima donijeli 97 posto, odnosno 343 osuđujuće presude.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

– To potvrđuje da se s velikim oprezom okrivljenike dovodi na sud – naglasio je glavni državni odvjetnik.

Vezano za curenje informacija iz DORH-a, Bajić je kazao kako svi upiru prstom u državne odvjetnike, a ako se pogleda tko sve sudjeluje u postupcima te tko sve ima uvide u spise, vrlo se lako može zaključiti da je mnogo onih izvan DORH-a koji bi mogli odavati informacije.

– Moramo imati na umu da se tajnost istrage ne odnosi na medije i dokazati odakle su "curile" informacije praktički je nemoguće. Unatoč našim istragama i istragama policije nismo uspjeli doći do tih počinitelja – kaže Bajić te dodaje:

– Možda bi bilo dobro da se članak koji je zabranjivao i medijima da objavljuju tajne informacije iz postupaka vrati u zakon.

Također, DORH je uveo nadzor nad radom nižih odvjetništava, a pao je broj naloga za prisluškivanje. Izdano je samo 728 naloga u odnosu na više od tisuću osoba 2010. godine.

– Većina tih naloga izdana je zbog zloporabe opojnih droga, više od 60 posto tih dokaznih radnji korišteno je u kaznenim predmetima – kaže glavni državni odvjetnik.

Potpora SDP-a, ne i laburista te HDSSB-a

Izvještaj Državnog odvjetništva dobio je potporu SDP-a.

– Želim pozdraviti predan i požrtvovan rad DORH-a u borbi protiv kriminala i na zaštiti interesa Republike Hrvatske – kazao je, između ostalog, SDP-ovac Peđa Grbin.

S njim se nisu složili laburist Dragutin Lesar te klub zastupnika HDSSB-a koji neće podržati izvješće.

– Veselilo bi me kad bi raspravljali četiri puta godišnje jer bi tada bilo više antikorupcijskih akcija – rekao je Lesar i dodao:

– Sve dok ne shvatimo da Državno odvjetništvo mora biti u zaštiti radničkih prava, dok sudovi traže da se dokaže namjera neisplate plaća, a sama neisplata se ne kažnjava, dotle ja neću podržati izvješće o radu državnih odvjetništava.

Dražen Đurović iz HDSSB-a poručio je Bajiću da kada bi u Hrvatskoj funkcionirala trodioba vlasti, zbog svega njega bi Sabor razriješio, a po izlasku iz ove zgrade policija uhitila.

– Tko to podobnim novinarima dila informacije, tko to formira javno mnijenje prema svojim potrebama? Tko je to surađivao s doktorom Ivom, a tko je zatim s njegovom zamjenicom doktora Ivu pospremio? Koga je SDP donedavno htio smijeniti, a sad ga žele zadržati? – pitao se Đurović te naglasio kako glavni državni odvjetnik 'nema prolaznu ocjenu'.

I HDZ će podržati izvješće državnog odvjetnika.

– Državno odvjetništvo ispunilo je sve antikorupcijske mjere i time je DORH polučio snažan doprinos ulaska Hrvatske u EU – rekao je Vladimir Šeks te dodao kako se rad DORH-a treba nadzirati.

– Što se tiče curenja informacija, DORH, Ministarstvo pravosuđa i MUP se trebaju pozabaviti tom temom jer je to ugrožavanje temeljnih ljudskih sloboda i to treba spriječiti – poručuje Šeks.

>>Bajić: Ako je itko frustriran zbog curenja informacija, to smo mi